Građani za gradnju obiteljskih kuća do 400 četvornih metara, kao i poljoprivrednici za poljoprivredne zgrade do 600 četvornih metara, više neće trebati lokacijsku i građevinsku dozvolu, već će im za gradnju biti dovoljno rješenje o uvjetima građenja, a za to će trebati priložiti samo idejni projekt.
Jedna je to od novina koje donosi novi zakonski prijedlog o prostornom uređenju i gradnji kojega je Vlada u utorak sa sjednice uputila u redovnu saborsku proceduru, a kojim se pojednostavljuje proces prostornog uređenja i građenja, te izdavanje dozvola.
Novim su zakonom prvi put objedinjeni prostorno uređenje i građenje, te uređena i pitanja urbane komasacije, objasnila je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i građenja Marina Matulović Dropulić.
Građanima će za kuće do 400 kvadrata trebati samo rješenje o uvjetima građenja i idejni projekt, više neće trebati trošiti na detaljne projekte, a onda saznati da ne mogu graditi, istaknula je ministrica.
Objasnila je da će za gradnju velikih stambenih i poslovnih objekata trebati lokacijska dozvola, a na temelju glavnog projekta izdat će se potvrda na glavni projekt pri čemu će se utvrditi i je li projekt napravljen u skladu s lokacijskom dozvolom.
Za velike i komplicirane objekte za koje će država izdavati dozvole, kao primjerice rafinerije, autoceste i slično, a gdje je važna i zaštita okoliša trebat će i lokacijska i građevinska dozvola.
U lokacijskoj dozvoli utvrdit će se i uvjeti tehnološkog projekta, odnosno pitanja važna za zaštitu okoliša, a uporabna dozvola za te objekte bit će trajna, dok će se uvjeti za zaštitu okoliša provjeravati svakih pet godina.
Novina zakona je i da izdavanje rješenja o uvjetima građenja i dozvole više neće biti u nadležnosti ureda državne uprave, već će svi veliki gradovi, odnosno svi gradovi s više od 35.000 stanovnika imati posebne upravne odjele koji će izdavati te dozvole.
Novim su zakonom regulirana i pitanja urbane komasacije, odnosno postupak spajanja čestica unutar građevinskog zemljišta i uređenje putem urbanizma, a uz sređivanje vlasničkih i drugih odnosa na tom zemljištu.
Zakon uređuje i u kojem bi općina ili grad bili obvezni prodati dio svoje zemlje - u slučaju kada vlasniku kojima ima 80 posto potrebne površine nedostaje još 20 posto, a to je zemljište u vlasništvu općine ili grada.
Novi zakon pojednostavljuje i smanjuje broj prostornih planova, za gradove više ne predviđa generalne urbanističke planove, već urbanističke planove uređenja neizgrađenog građevinskog zemljišta i obnove gradskih središta, a posebne se odredbe odnose i na zaštićena područja od posebnog interesa za državu.
Roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju mogla bi ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja, a pritom bi primali naknadu plaće od 2000 kuna mjesečno, jedan je od prijedloga izmjena Zakona o socijalnoj skrbi što ga je Vlada s današnje sjednice uputila u prvo saborsko čitanje.
Roditeljima koji ostvare pravo roditelja njegovatelja (to bi mogao jedan od roditelja) uz naknadu bi se plaćali i doprinosi tako da bi mogli ostvariti mirovinu i zdravstveno osiguranje.
Trenutno se dopustom do sedme godine života djeteta s težim smetnjama koristi 3506 roditelja, a rad s polovicom radnog vremena (roditelji čija djeca imaju više od sedam godina) ostvaruje 2673 roditelja, ali dio djece s najtežim oštećenjima traži cjelodnevnu skrb i nakon sedme godine djeteta.
Predloženim izmjenama pravo na status roditelja njegovatelja roditelj bi ostvarivao i nakon punoljetnosti djeteta dok takva potreba traje.
Izmjenama se uz ostalo pojednostavljuje postupak ostvarivanja socijalne pomoći, uvode novi sadržaji u okviru prava na pomoć i njegu u kući i prava na skrb izvan obitelji, izuzima se doplatak za djecu pri izračunu stalne pomoći kod višečlanih obitelji, te predlaže osnivanje strukovnih komora stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi.
Prema procjenama, za provedbu novih prava i sadržaja koje su predložene izmjenama Zakona trebat će osigurati 23 milijuna godišnje.
Vlada je Saboru uputila i novi zakon o udomiteljstvu temeljem kojega bi udomitelji djece i odraslih, uz novac za njihovo uzdržavanje, primali i posebnu osobnu naknadu od 920 kuna (naknada bi ovisila i o broju korisnika).
Zakonom se uz ostalo snižava broj osoba koje bi udomitelji mogli udomiti - po važećim propisima u jednoj udomiteljskoj obitelji moglo je biti smješteno najviše pet korisnika, a po novome mogli bi udomiti najviše tri korisnika, odnosno najviše troje djece ili ti odrasle osobe.
Zakonom se određuje i dobna granica za udomitelja - ne manje od 21 i ne više od 50 godina, kao i da razlika u godinama između udomitelja i djeteta koje udomljuje ne smije biti manja od 20 niti veća od 50 godina.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, koje je predlagatelj zakona, procjenjuje da će za njegovu provedbu biti potrebno osigurati oko 32,6 milijuna kuna u državnom proračunu, te u županijskim proračunima nešto manje od milijun kuna.
Hrvatska Vlada odlučila je danas sa sto tisuća kuna nagraditi Stipu Drviša za osvojeni naslov svjetskog prvaka u poluteškoj kategoriji kojega je osvojio 28. travnja ove godine u njemačkom Oberhausenu.
S ukupno 273 tisuće kuna država će nagraditi brončanu Reu Hraski i stručne sportske radnike koji su pridonijeli njenom osvajanju brončane medalje u slalomu na XVI. Zimskim olimpijskim igrama gluhih 2007. održanim u američkom Salt Lake Citiyu od 1. do 10. veljače ove godine.
Osvajačica brončane medalje Rea Hraski bit će nagrađena s 91 tisuću kuna, a toliko će dobiti i njen trener Željko Hraski, dok će nagrada od 72.800 kuna biti isplaćena Marijani Vunić, kondicijskom treneru, a od 18.200 kuna Josipu Sučiju, serviseru.