Rast je tijekom prošle godine ubrzan u Estoniji, Latviji, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Rumunjskoj, a ostao je uglavnom nepromijenjen u Češkoj, Litvi i Bugarskoj, dok je samo u Mađarskoj došlo do usporavanja rasta, zbog fiskalne stabilizacije.
Općenito, kaže se u izvješću koje je danas predstavljeno u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj, rast u regiji odraz je povoljnog vanjskog okruženja, sa snažnim globalnim rastom, niskim kamatnim stopama i pozitivnim ozračjem za tržišta u nastajanju.
Međutim, upozorava se, u nekim zemljama rast domaće potražnje dovodi do pregrijavanja ekonomije pa su sadašnje stope rasta u budućnosti vjerojatno neodržive. Stoga se očekuje da će se rast u 2007. godini usporiti u cijeloj regiji, osim u Poljskoj, Slovačkoj i Bugarskoj.
Glavna ekonomistica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević Šujster ocjenjuje da takva opasnost ne prijeti Hrvatskoj, koja se ne suočava ni s inflatornim pritiscima i to zbog aprecijacije tečaja, posebice u ljetnim mjesecima.
Gospodarski rast u Hrvatskoj se nastavlja, kaže ona, potaknut kreditnom ekspanzijom, većim plaćama u javnom sektoru, otplatom duga umirovljenicima i rastom vrijednosti imovine fizičkih i pravnih osoba.
Madžarević Šujster ocjenjuje da mjere središnje banke kojima se nastoji zauzdati vanjsko zaduženje nemaju značajniji domet, jer korporativni sektor ima pristup vanjskim financijskim izvorima.
Ono što Hrvatsku ipak čini ranjivom, dodaje, je to što kao druge promatrane zemlje nema rast izvoza te što vanjski i javni dug nastavljaju rasti. Vanjski dug će, kaže, nastaviti rasti, ako izostanu veći privatizacijski prihodi.
Za Hrvatsku je ključno, ocjenjuje, smanjiti udio države u BDP-u u korist privatnog sektora, uz istodobno jačanje učinkovitosti javnog sektora.
Hrvatska, zaključuje glavna ekonomistica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, mora ubrzati tempo reformi s obzirom na proklamirani glavni politički cilj, a to je ulazak u EU 2009. godine. Dobrim koracima u tom smjeru ocijenila je reforme Hrvatskih željeznica, zdravstvenog sektora te privatizaciju željezara i šibenskog TLM-a.