Wolfowitz (69), bivši zamjenik američkog ministra obrane i jedan od arhitekata invazije na Irak 2003., u četvrtak je objavio da će podnijeti ostavku s 30. lipnjem, a upravni odbor WB-a je zauzvrat priopćio da prihvaća njegovo objašnjenje da je postupao eitično i u dobroj vjeri, kada je svojoj partnerici Shaha Ali Rizi 2005. osigurao astronomsku povišicu i promaknuće, kao kompenzaciju za prelazak na rad iz WB-a u State Department.
U aferi koja je trajala mjesec i pol, Wolfowitz je odlučno branio svoj postupak ističući da je slijedio preporuke etičkog odbora WB-a za premještaj i kompenzaciju svoje vanbračne družice sukladno pravilima banke. Gotovo do samog kraja uživao je potporu Bijele kuće, no na kraju je prevagno pritisak europskih i svjetskih vlada i visokih dužnosnika banke, Bijela kuća se povukla a Wolfowitz je ostao sam.
"Wolfowitz je praktično postao izopćenik, istjeran od izvršnog odbora banke zbog etičkog prekršaja i izgrđen od većine osoblja kao arogantan intelektualac koji je više brinuo za svoje ideje i imidž nego za instituciju ili njezine klijente", piše u osvrtu The Washington Post.
"Etički skandal koji je na kraju srušio Wolfowitza samo je posljednji na dugom popisu prekršaja u očima mnogih iz osoblja banke, koji optužuju Wolfowitza da se izolirao iza tiranskih pomoćnika, da nije poštovao savjete dužnosnika veterana banke i da je vodio banku kao prirepak Busheve administracije", ističe Post.
Prema izvorima iz WB-a i američke administracije, Bijela kuća je u srijedu tražila da Wolfowitz ostane još tri mjeseca, strahujući da bi vršitelj dužnosti predsjednika mogao doći iz banke, što bi moglo ugroziti tradicionalnu američku povlasticu da postavlja čelnika te institucije.
"Oni ne žele izgubiti kontrolu", kazao je jedan dužnosnik banke za Post.
Bijela kuća je odmah nakon ostavke najavila kako će predsjednik George W. Bush uskoro imenovati kandidata koji treba naslijediti Wolfowitza, kako bi se primopredaja vlasti mogla uredno obaviti a banka se usredotočiti na svoje prave prioritete.
Američki ministar financija Henry Paulson najavio je kako će "pomoći predsjedniku da nađe kandidata koji će voditi banku i konzultirati se s kolegama diljem svijeta u traganju za čelnikom Svjetske banke".
Među imenima koje se spominjuu su Robert Zoelick, bivši ministar trgovine SAD, Robert Kimmitt zamjenik ministra financija, sam ministar financija Paulson, republikanski senator Richard Lugar i drugi.
The New York Times piše kako je Wolfowitzevim odlaskom iz WB-a izbjegnut dublji razdor između SAD i njegovih gospodarskih partnera u instituciji koja je u suvlasništvu 180 svjetskih vlada, ima 10.000 zaposlenih i godišnje podijeli oko 22 milijarde dolara zajmova i jamstava siromašnim zemljama.
List također ističe kako je predsjedavanje Svjetskom bankom Wolfowitzu bilo sekundarno rješenje, nakon što je početkom 2005. osujećen u nakani da postane ministar obrane ili savjetnik za nacionalnu sigurnost, te kako se on nikada nije naviknuo na uvriježenu kulturu banke.
Kroz svoju 34-godišnju karijeru u Pentagonu i State Departmentu, i kao dekan Škole za međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins, Wolfowitz je izgadio reputaciju rušitelja konvencionalnih ideja u vanjskoj politici, intelektuaca blagih manira s čeličnom ideološkom jezgrom, i nespretnog menadžera, piše The Washington Post.
Konzervativni The Wall Street Journal u svom uvodniku u petak osuđuje iznuđenu ostavku Wolfowitza kao "birokratsku osvetu onih koji su se protivili njegovoj antikorupcijskoj politici u Svjetskoj banci".
"To sve može proći kako pravda Svjetske banke. No za nas ostale ono služi kao prozor u instituciju koja čini se da ne poštuje nikakva pravila osim intersa svojih bezbrojnih 'mandarina' koji sebe smatraju njezinim pravim vlasnicima", piše WSJ.
List kritizira i nedovoljnu pomoć ministra finacija Paulsona u aferi, kao i nedjelotvornu "tihu diplomaciju" Condoleezze Rice u vrijeme kada je afera bila na svjetskim naslovnicama.
WSJ predlaže predsjedniku Bushu da "minimalizira štetu nastalu odlaskom Wolfowitza" tako da ga zamjeni s nekim tko će nastaviti njegovu politiku uvođenja reda u tu korumpiranu instituciju. List naglašava kako niti jedan Europljanin ne bi trebao dobiti priliku da vodi Svjetsku banku, "čak ni Tony Blair", najvjerniji američki saveznik.
"Mi predlažemo bivšeg predsjednika Federalnih rezervi Paula Volckera, koji je iz prve ruke vidio kako te institucije funkcioniraju kada je istraživao skandal UN-ova programa 'Nafta za hranu'. Bez obzira tko to bio, glavna zadaća Wolfowitzeva nasljednika bit će da očisti 'štale' Svjetske banke, ili da ih zatvori", zaključuje svoj ogorčeni kometar The Wall Street Journal.