Pravobraniteljica Mila Jelavić uvodno je izvijestila da je njezin ured u posljednje vrijeme pokrenuo nekoliko akcija za podizanje standarda medijskog izvješćivanja o djeci i maloljetnicima.
U tu je svrhu, kaže, pokušala okupiti urednike medijskih kuća, kako bi s njima dogovorila pravila ponašanja, ali se od 17 pozvanih odazvao tek urednik jednog internetskog portala i troje novinara predstavnika redakcija.
Podsjetila je da zakon zabranjuje kršenje prava djece na privatnost, te da su za to predviđene i kazne, ali i ocijenila da kažnjavanje neće pridonijeti zaštiti djece.
I zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel smatra da bi kaznena odgovornost medija trebala biti posljednje sredstvo u zaštiti privatnosti djece.
"Ima puno načina da na ovom prostoru postignemo nužni balans između prava djece i prava javnosti na informaciju", rekao je Novosel, ističući kako bi u sukobu dvaju ustavnih načela veću težinu morala imati prava djece.
Načelnik kabineta ministra unutarnjih poslova Dražen Krtanjek izvijestio je da u sustavu MUP-a na zaštiti djece i sprječavanju ugroze njihova razvoja radi 130 specijaliziranih službenika, te da policija u tu svrhu nastoji unaprijediti odnose s medijima.
Kazao je kako je u medijskim izvješćima o događajima u kojima su djeca ili maloljetne osobe počinile kaznena djela ili o kaznenim djelima na štetu djece ponekad prisutan senzacionalizam, ali i da mediji daju velik doprinos u suzbijanju obiteljskog nasilja i maloljetničke delikvencije.
Član Izvršnog odbora Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Vladimir Lulić nužnim, međutim, smatra kažnjavanje prekršitelja zakona, što je, podsjeća, i stav koji je zauzela Skupština HND-a.
"Zašto bi vlasnici medija poštovali zakon, kad nema sankcija? Možda zato jer su dobri ljudi?", upitao je Lulić.