Analiza sadržaja obiteljske tematike u dnevnicima, tjednicima i časopisima te televizijskim emisijama, provedena 2003. i 2004., pokazala je da se ta pitanja većinom obrađuju površno, da su rijetki opširni analitički prilozi te da se rijetko nudi pomoć u rješavanju problema i daje premalo mjesta stručnjacima.
Obitelj je važna tema za hrvatske medije ali oni je često koriste da bi privukli publiku, a novinari se najčešće bave materijalnim problemima obitelji, iznoseći pri tome ponajprije osobni, a tek potom stav stručnjaka, rekla je Jelena Jurišić, jedna od znanstvenica koja je radila na istraživanju.
U sklopu projekta lani je provedena i anketa na 900 ispitanika koja je također pokazala da mediji obiteljske teme obrađuju površno (55 posto) i senzacionalistički (25 posto), što je potvrdilo rezultate analize medijskog sadržaja.
Većina ispitanika smatra da u medijima nema dovoljno informacija o odnosima roditelja i djece (33 posto), socijalnim uvjetima (27 posto) i materijalnim problemima (28 posto). Većina ispitanih, njih 60 posto, misli da stručnjaci za obitelj ne dobivaju dovoljno prostora u medijima.
Zabrinjavajući je i podatak po kojem čak 45 posto ispitanih smatra da sadržaji u medijima općenito slabe obitelj.
Jurišić je zaključila da je u medijima vrlo mala zastupljenost tema koje traži javnost, vrlo malo se održava stav javnosti, najčešće se kao izvor koristi vlast i pretežito se zastupa stav samo jedne strane.
Dječja pravobraniteljica Mila Jelavić upozorila je na česte slučajeve kršenja prava djece u medijima.
Iako hrvatski zakonodavni okvir ima dovoljno prostora za sankcioniranje takvih slučajeva problem je što se ne primjenjuju propisi i što još nije zaživjela sudska praksa, smatra Jelavić.
Istraživanje je predstavljeno na znanstvenom skupu "Utjecaj medija na javnost" u povodu Svjetskog dana medija.