Na predstavljanju istraživanja sudjelovali su potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.
Opća je ocjena da Hrvatska nema većih problema što se tiče zakona o zaštiti ljudskih prava, no kontinuirano se kao problem ističe provedba postojećih zakona, posebno na području pravosuđa, korupcije, prava manjina, kazao je Degert.
Degert je podsjetio da je područje ljudskih prava uvijek bilo dio procesa pristupanja EU-u te istaknuo da ono danas ima posebno poglavlje, i to 23. poglavlje pravosuđe i temeljna prava.
Cilj je inicijalnog istraživanja razmotriti kako se ljudska prava štite kroz postojeći zakonodavni okvir kojeg EU nudi, a Hrvatska ga u procesu pristupanja na različite načine uklapa u svoj pravni sustav, kazala je autorica istraživanja Jagoda Novak iz Centra za ljudska prava.
"Hrvatsku želimo urediti kao zemlju vladavine prava, demokracije, ljudskih prava, sloboda i blagostanja svih njenih građana", istaknula je potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor.
Kosor je naglasila da "Hrvatska u skladu s Ustavom, međunarodnim konvencijama i standardima, jamči i poštuje vladavinu prava" a da posebnu pozornost poklanja pitanjima zaštite i ostvarenja ljudskih prava". Pritom je podsjetila da je Vlada RH donijela nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje 2005. do 2008.
U njemu su, naglasila je, kao prioritetna područja navedeni nacionalne manjine, prava aktivnih sudionika i stradalnika rata, zatočene i nestale osobe, ubrzavanje povratka i povrata imovine, posebna zaštita obitelji, djeca i mladi, osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti, skrb o posebno osjetljivim skupinama građana, suzbijanje rasne i druge diskriminacije, suzbijanje trgovanja ljudima, suzbijanje korupcije, vjerska prava i slobode, sloboda medija, pravo na zdrav život i okoliš.
"Uvjerena sam da će Hrvatska u daljnjem procesu pristupanja EU, usklađujući postojeći zakonodavni okvir sa standardima Unije i stvarajući pravni i svaki drugi okvir za ostvarivanje ljudskih prava u Hrvatskoj ne samo uspješno odgovoriti na ostvarenje najviših standarda zaštite ljudskih prava nego postati nezaobilazan čimbenik sigurnosti i stabilnosti u ovom području", dodala je.
Jagoda Novak je, predstavljajući svoje istraživanja, istaknula da su najvažniji zahtjevi koje u smislu poštivanja ljudskih prava EU postavlja pred Hrvatsku efikasno i neovisno funkcioniranje pravosuđa i javne uprave, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, borba protiv diskriminacije te jačanje uloge domaćih mehanizama zaštite ljudskih prava. Posebno je naglasila da Hrvatski sabor kasni u donošenju zakona pa tako oteže njihovu provedbu.
Kako je dodala, prema Hrvastkoj su u procesu pristupanja EU-u, primjenjeni oštriji kriteriji u području zaštite ljudskih prava, nego što je to bio slučaj kod zemalja prvog i drugog vala proširenja.
Unatoč tome što Hrvatska po gospodarskim kriterijima nadmašuje neke od zemalja članica Unije, zaštita ljudskih prava u kontekstu ratnih i poslijeratnih zbivanja jedan je od presudnih kriterija za ulazak Hrvatske u Uniju, točnije poštivanje prava manjina i procesuiranje ratnih zločina, istaknula je Jagoda Novak.