List dodaje da je za kašnjenje modernizacije željezničke infrastrukture u Sloveniji kriva politika na području prometa jer se je do sada preferirala cestogradnja, te da još nema jasnih planova kako isfinancirati modernizaciju i gradnju pruga na petom i desetom paneuropskom koridoru od preko osam milijardi eura.
"Hrvati su uzimanjem zajma za željeznice od Europske investicijske banke bacili rukavicu našoj državi. Nova pruga s dva kolosijeka biti će važna pobjeda za Rijeku, koja se s Koprom i Trstom bori za primat na sjevernom Jadranu. Madžari će možda radije uvoziti drvo, voće ili automobile teretnim vlakovima iz Rijeke, ako oni do madžarske granice budu trebali nekoliko sati vožnje manje nego oni koji voze iz Kopra", piše "Dnevnik".
List dodaje da je još 1995. godine slovenska vlada postavila plan da se do 2000. modernizira pruga od Kopra do Divače koja predstavlja usko grlo i limitira kapacitete luke Koper, ali da modernizacija pruge još nije ni započela.
"Slovenija bi za potpunu modernizaciju željezničke mreže i rasterećenje autocesta (na kojima stalno raste teretni promet) trebala najmanje 8 milijardi eura. Političari otvoreno priznaju da tog novca nema. Ministarstvo prometa mora poslušati stručnjake i donijeti nekoliko konačnih odluka. Treba se odlučiti da li Koper i Divaču povezati novom prugom ili samo novim kolosijekom. Da li je pametnije imati brzu paneuropsku prugu (od talijanske do madžarske granice) s jednom ili sa dvije postaje u Sloveniji? Što će biti s drugim kolosijekom između Ljubljane i Jesenica, te sa prugom do Lendave", navodi list, dodajući da se vlada mora odlučiti i o modelu financiranja modernizacije željeznica.
"Za konkretne projekte treba što prije definirati izvore financiranja: privatni kapital, kohezijske fondove ili sredstva europskih banaka. Zašto Hrvatska gradi više od milijardu eura vrijednu prugu između Rijeke i Zagreba, a Slovenija već deset godina ne može osigurati polovicu te svote za modernizaciju pruge Divača-Koper? Nadamo se da proteklih dana to pitanje nisu sebi postavljali samo Slovenci koji turistički posjećuju Hrvatsku i već se dvije godine dive autocesti Zagreb-Split, dok su u Ljubljani navikli na uobičajene popodnevne prometne zastoje", navodi "Dnevnik".
List dodaje da na takve kritike u ministarstvu prometa odgovaraju kako je slovenska prometna politika proteklih godina bila izbalansiranija i da je, za razliku od hrvatskog modela financiranja, manje zadužila porezne obveznike.
List, međutim, dodaje da je financijska bilanca Slovenskih željeznica slaba i da im dugoročno prijeti stalno preusmjeravanje teretnog prometa na ceste budući da od teretnog prometa ima profit, a od putničkog gubitke.
"Broj teretnih vozila na našim cestama kontinuirano se povećava, samo u zadnjih 14 mjeseci porast je iznosio 42 posto, a istodobno se broj teretnih vlakova smanjuje", navodi ljubljanski "Dnevnik".