LJUBLJANA, 27. svibnja 2007. (Hina) - Uspije li Hrvatska da do 2013. godine, kako je najavljeno, dovršiti moderniziranu željezničku prugu od Rijeke do mađarske granice, u luku Rijeka bi se mogao preusmjeriti dio tereta iz luke Kopar,
jer prema sadašnjem planu modernizirani drugi kolosijek od Kopra do Divače, kao i pruga od Divače do Trsta, čiju gradnju požuruje Italija, neće biti gotovi do 2015. godine. Slovenski mediji ovih su dana veliku pozornost namijenili izjavama o početku gradnje brze željezničke pruge od Rijeke do mađarske granice, s obzirom na kašnjenja u gradnji i modernizaciji željezničke infrastrukture u Sloveniji i dileme oko financiranja tog projekta kojim bi se Slovenija i na području željezničkog prometa uključila u peti transeuropski prometni koridor. Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u petak donosi najave da će Hrvatska tim planom "za najmanje tri godine preteći Sloveniju", a u naslovu na prvoj stranici ističe da "planirana pruga u Hrvatskoj prijeti slovenskom gospodarstvu".
LJUBLJANA, 27. svibnja 2007. (Hina) - Uspije li Hrvatska da do
2013. godine, kako je najavljeno, dovršiti moderniziranu željezničku prugu od
Rijeke do mađarske granice, u luku Rijeka bi se mogao preusmjeriti dio tereta
iz luke Kopar, jer prema sadašnjem planu modernizirani drugi kolosijek od Kopra
do Divače, kao i pruga od Divače do Trsta, čiju gradnju požuruje Italija, neće
biti gotovi do 2015. godine. Slovenski mediji ovih su dana veliku pozornost
namijenili izjavama o početku gradnje brze željezničke pruge od Rijeke do
mađarske granice, s obzirom na kašnjenja u gradnji i modernizaciji željezničke
infrastrukture u Sloveniji i dileme oko financiranja tog projekta kojim bi se
Slovenija i na području željezničkog prometa uključila u peti transeuropski
prometni koridor.Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u petak donosi najave
da će Hrvatska tim planom "za najmanje tri godine preteći Sloveniju", a u
naslovu na prvoj stranici ističe da "planirana pruga u Hrvatskoj prijeti
slovenskom gospodarstvu". Slovenske željeznice (SŽ) priznaju da
postoje izgledi da time izgube dio tereta, a svoju poziciju među lukama u
sjevernom Jadranu tada bi riječka luka mogla "pojačati na račun luke Kopar",
ističe ljubljanski dnevnik.
List navodi da je za Sloveniju opasno i to, što za razliku od
Slovenije, u svoju željezničku infrastrukturu jako mnogo ulaže i Austrija, koja
proučava projekt gradnje moderne željezničke pruge Vilach-Klagenfurt-Graz u
vrijednosti 4,2 milijarde eura i njegovo spajanje prema Veneciji.
Time bi opasni konkurentski alternativni pravac dobila slovenska trasa
paneuropskog željezničkog koridora koja se nalazi i u europskim planovima, a to
je trasa Lyon-Torino-Milano-Trst-Ljubljana-Budimpešta.
List podsjeća da je lani iz Bruxellesa došlo upozorenje Sloveniji da
kasni u svojim obvezama gradnje i obnove pruga na tom koridoru, a razlog je i u
posebno velikim troškovima obnove dotrajale željezničke infrastrukture jer se
zadnjih 15-ak godina najviše ulagalo u cestogradnju.
Samo gradnja drugog kolosijeka od Kopra do Divače, koja je potrebna da
se jedina slovenska komercijalna luka bolje poveže na koridor prema Ljubljani i
Mađarskoj, prema zadnjim kalkulacijama stajat će 700 milijuna eura, znatno
više od prvih procjena.
Slovenski mediji nedavno su povodom posjeta Berlinu slovenskih ministra
prometa i financija iznijeli da se razgovaralo o mogućnosti logističkog
povezivanja njemačkih željeznica sa lukom Kopar i najvećim slovenskim
špediterom Intereuropa i to preko tvrtki Schenker i DB Logistics, koje djeluju
u okviru grupacije Deutsche Bahn, među ostalim i davanjem koncesije na dijelu
kapaciteta Luke Koper.
Špekulacije o povezivanju s njemačkim tvrtkama dovelo je do povećanja
vrijednosti dionica luke Kopar na burzi. U Deutsche Bahnu su slovenskim
medijima odbili komentirati spomenute razgovore.
(Hina) xfl yds