"Zbog primjene Daytonskog sporazuma, BiH je danas uglavnom blokirana kao zemlja zbog sustava glasovanja koji daje jednoj petini parlamenta pravo da blokira sve u zemlji. Jučer i danas smo razgovarali o tome s premijerom Dodikom i američkim dužnosnicima u State Departmentu ali nažalost nismo postigli sporazum o tome kao ni o pitanju policije", kazao je Silajdžić u četvrtak u Institutu za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu.
Blokadu političkog i gospodarskog sustava BiH pripisao je etničkom pristupu u Daytonskom sporazumu, premda je konstatirao kako je njime 1995. uspješno zaustavljem rat i da bi ga ponovo potpisao pod istim okolnostima.
Silajdžić i Dodik razgovarali su u srijedu poslijepodne i četvrtak ujutro u State Departmentu u nazočnosti pomoćnika državne tajnice za europska pitanja Daniela Frieda, veleposlanika SAD u Sarajevu Douglasa McElhaneya i drugih dužnosnika. Onbi bi se još trebali sastati i s pomoćnikom državne tajnice za politička pitanja Nicholasom Burnsom.
Američki strana traži od dvojice čelnika da postignu kompromis oko ključnih pitanja ustavnih reformi i uvođenja jedinstvene policije, što je već mjesecima predmet sporenja u BiH, saznaje se iz diplomatskih izvora. I Europska unija pregovore s BiH uvjetuje reformom policije.
Paket ustavnih reformi koji su prošle godine pripremile SAD nije dobio podršku parlamenta BiH, a novi paket sadrži izmjene u pravcu dokidanja tzv. entitetskog glasanja, u kojem Silajdžić vidi glavni razlog blokade.
Dodik je odbio mogućnost da entiteti budu nadglasani u parlamentu a traženo ukidanje policije RS ocijenio je neprihvatljivim. "Poništenje entitetskog glasanja se ne može prihvatiti, niti policijska reforma bez jasnog pozicioniranja policije RS u strukturu", priopćio je Dodikov ured.
Na brifingu zatvorenog tipa koji je Milorad Dodik u srijedu održao u jednom "think tanku" u Washingtonu, kazao je kako će se on, u slučaju ukidanja entitetskog glasanja, založiti za nezavisnost Republike Srpske, saznaje se od sudionika tog brifinga.
Dodik se u srijedu navečer nije pojavio na primanju u Veleposlantvu BiH u Washingtonu, što govori o podijeljenosti među čelnicima iz BiH.
U posjetu Washingtonu nalazi se i srpski član Nebojša Radmanović dok hrvatski član predsjedništva Željko Komšić zbog bolesti nije doputovao.
Silajdžić je u predavanju koje je održao u CSIS-u istaknuo kako se radi o sukobu dva koncepta - njegovog zalaganja za demokraciju u BiH za sve građane uz punu jednakost i slobodu za sve vjeroispovijesti i kulture, dok je drugi koncept onaj čelništva RS - zadržavanja 'statusa quo' i etničke podjele na dva entiteta kao trajnog rješenja.
On se založio za "dovoljno jaku središnju vlast koja bi osigurala da BiH kao država može ispunjavati svoje unutarnje i vanjske dužnosti". Kazao je kako je on "na strani građana, a ne naroda BiH" i za ukidanje entiteta i kantona, ali da za takvo rješenje nema političke volje u BiH niti u međunarodnoj zajednici.
Silajdžić je posebno naglasio važnost presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) u kojoj je utvrđeno kako su "institucije RS, vojska i policija" počinile genocid, ističući kako on "ne može prihvatiti u novom uređenju postojanje policije RS zato što je utvrđeno da je počinila genocid".
"To je kao da žrtve Holokausta kontrolira Gestapo", rekao je. Kazao je kako vlasti BiH imaju popis s 500 imena pripadnika policije RS koji su sudjelovali u operacijama koji su vodile genocidu u Srebernici.
"Presuda ICJ-a ingnorira se na svim razinama i tretira kao obična izjava a ne presuda", kazao je član Predsjedništva BiH i dodao da je s time upoznao i glavnog tajnika UN Ban Ki Moona. Upozorio je kako se ignoriranjem presude šalje pogrešna poruka da se Bošnjake može nekažnjeno ubijati, što u budućnosti može generirati terorizam.
Odgovarajući na pitanje sudionika tribine odbacio je mogućnost federalizacije BiH s uvođenjem trećeg entiteta za Hrvate, s argumentom da bi federalne jedinice imale pravo na otcijepljenje.