Uz članove Goldsteinove obitelji i prijatelje, komemoraciji su bili nazočni i članovi Hrvatskog PEN centra i Hrvatskoga društva pisaca.
Komemoraciju je otvorio predsjednik Hrvatskog PEN centra Zvonko Maković, koji je podsjetio da je Goldstein bio najindividualniji među nakladnicima, pisac i pjesnik.
"Goldsteinov opus nije velik, ali je iznimno značajan za tokove hrvatske književnosti", rekao je, podsjetivši na njegova tri djela "Pamfilos ili pripovijesti dokonjaka" (1971.), "Usmjereni odgoj Anne Boleyn" (1982.) i "Orfejev posao" (1990.).
Maković je istaknuo doprinos Alberta Goldsteina hrvatskom PEN centru i Hrvatskom društvu pisaca te podsjetio na njegovu "Priču o Joni" iz 1969. koja je imala velik utjecaj na generaciju pripovjedača koja je počela pisati sedamdesetih godina prošloga stoljeća.
Goldstein je kao rijetko tko vješto ulazio u sve tajne jezika, pa je bio po tome jedinstven i neponovljiv, posebno kada su bile u pitanju tajne i finese jezika, što je, kako je rekao Maković, vidljivo u knjigama koje je uređivao.
Albert Goldstein posao uređivača počeo je u Grafičkom zavodu Hrvatske, zatim u Augustu Cesarcu te na kraju u vlastitoj izdavačkoj kući Antibarbarus.
Predsjednik Hrvatskog društva pisaca Velimir Visković istaknuo je Goldsteinovu osebujnu poziciju među izdavačima, intelektualno promišljanje te bijeg od svake ideologije, što se može protumačiti njegovim bijegom u svijet iracionalnog i nadrealnog, odnosno u neku vrstu autsajderstva.
Albert Goldstein (Zagreb, 1943.) umro je iznenada 18. svibnja, a posljednji oproštaj bio je na zagrebačkom Krematoriju 23. svibnja.