Tema knjige obrađena je kroz devet poglavlja, od pojave fašizma i njegove manifestacije, preko fašističko-nacističke ideologije u Drugom svjetskom ratu, do razvoja i budućnosti antifašizma te odnosu religije prema fašizmu i antifašizmu.
Deželjin se bavi i posljedicama fašizma, holokaustom i genocidom, donosi svoja razmišljanja o kapitalizmu, demokraciji, socijalizmu i komunizmu te pogled na ulogu Josipa Broza Tita, na hrvatsko proljeće, raspad Jugoslavije, stvaranje Hrvatske.
Netočno je da je antifašizam nakon Drugog svjetskog rata izgubio na važnosti, jer fašizam još nije iščeznuo, već se pojavljuje u drugim oblicima, primjerice šovinističkom nacionalizmu i vjerskom fanatizmu, rekao je urednik knjige Vidoje Vujić.
Istaknuo je kako je od 1991. do 2000. srušeno ili oštećeno više od 3,5 tisuća spomen-obilježja Narodno-oslobodilačkog rata te je potcjenjivan doprinos NOB-a pobjedi Antifašističke koalicije, na što, kako je rekao, tadašnja vlast HDZ-a nije reagirala.
Zadnjih petnaestak godina pokazuje da nitko nikada ništa iz povijesti nije naučio, jer fašizam postoji i dalje, među ostalim, u obliku neofašizma, neočetništva i neoustaštva, ustvrdio je recenzent knjige akademik Petar Strčić. Pohvalio je što je autor, revalorizirajući dalju povijest i bližu prošlost, stavio naglasak na gospodarsku podlogu tog vremena.
Po riječima recenzenta Dragomira Vojnića, knjiga je veliki znanstveni doprinos, rezultat višegodišnjeg sustavnog istraživanja, temeljenog na domaćoj i stranoj literaturi te autorovim vlastitim iskustvima, uključivši i ona iz Drugog svjetskog rata. Knjigu je objavila riječka nakladnička kuća "Adamić".