Povoljnije raspoloženje građana prema NATO savezu, iz GfK tumače pojačanim intenzitetom informacija vezanih uz ulazak Hrvatske u NATO savez.
U priopćenju GfK navodi da je zabilježen pad s 31 na 25 posto onih koji su protiv, dok otprilike jedna petina ostaje i dalje neopredijeljena (tu je nešto više žena, osoba između 18 i 24 godine starosti, višeg stupnja obrazovanja ili su iz Sjeverne Hrvatske).
Odgovori na pitanje koliko će Hrvatska biti sigurnija i na međunarodnom planu snažna ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a pokazuju da su građani u velikoj većini, gotovo četiri petine, uvjereni da će Hrvatska biti sigurnija i snažnija država nakon ulaska u NATO.
Promatrano po regijama, stanovnici Istre, Primorja i Gorskog Kotara te Dalmacije najvećim dijelom, u odnosu na ostale regije, smatraju da će Hrvatska znatnije oslabiti, odnosno najmanji udio ih smatra da će znatnije ojačati. Percepcija Hrvatske kao sigurnije i snažnije države iznosi preko 80 posto ispitanih u dobi do 55 godina, nakon čega dolazi do opadanja. Muškarci su u većoj mjeri uvjereni u sigurnost i snagu ako je zemlja unutar NATO-a.
Upitani o vremenu u kojem misle da će Hrvatska postati članicom NATO-a, najveći broj ispitanih, njih 47 posto, odgovorio je kako smatra da će Hrvatska ući u NATO u slijedećih dvije do pet godina, a samo pet posto ispitanika tu iskazuje da Hrvatska neće postati članicom NATO saveza.
Iz odgovora na pitanje hoće li Hrvatska za nekoliko godina postati članica NATO-a proizlazi da 88 posto populacije smatra da će Hrvatska postati članicom NATO saveza kroz neko vrijeme.
Iz GfK navode i kako je u odnosu na prošli val istraživanja posebno porastao segment građana koji smatraju da će za manje od dvije godine doći do članstva u NATO savezu (rast od 13 na 24%), a iznad prosjeka se najviše ističu muškarci i visoko obrazovani (po 32%).