U ime Družbe njezini istaknuti članovi Velimir Deželić i Emilije Laszovcki predložili su tadašnjem gradonačelniku Milanu Amrušu da se uredi kula na Kamenitim vratima za gradsku knjižnicu, muzej i arhiv. Prijedlog je prihvaćen te su dekretom gradskog poglavarstva od 11. svibnja 1907. osnovane gradske ustanove - knjižnica, muzej i arhiv, podsjetio je na današnjoj svečanosti ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu Darko Rupčić.
Nakon 1945. arhiv se zvao Povijesni arhiv grada Zagreba - povjerenstvo za uređivanje gradske uprave. Dvije godine kasnije, 1947., arhiv, preseljen na današnju lokaciju - u Demetrovoj 15 i Opatičkoj 29, dobiva naziv Arhiv grada Zagreba.
Ova visoka obljetnica obilježit će se nizom kulturnih manifestacija kako bi se što bolje predstavila pisana baština grada Zagreba od 13. do 20. stoljeća. Tom je prigodom danas otvorena prigodna izložba autorice Zore Hendije na kojoj će posjetitelji imati jedinstvenu priliku vidjeti najstariju i najvrjedniju dokumentaciju koja se čuva u Arhivu.
Osim ove izložbe bit će objavljena knjiga Povjesnik spomenika grada Zagreba i prvi Vodič kroz fondove i zbirke Arhiva.
U Državnom arhivu u Zagrebu pohranjeno je 1167 arhivskih fondova i zbirki u količini od 11 tisuća dužnih metara. Najstarija građa koja se čuva u Arhivu datira iz 1258. godine, istaknula je autorica izložbe Zora Hendija.
U ime ministra kulture Bože Biškupića o toj značajnoj obljetnici govorio je pomoćnik ministra Jasen Mesić te istaknuo kako Ministarstvo kulture skrbi o arhivskoj građi, a dokaz tomu je otvorenje nekoliko novih državnih arhiva - u Vukovaru, Šibeniku, Štrigovi, na Korčuli, Pagu i Sisku. Zahvalio je djelatnicima Arhiva na skrbi o vrijednoj građi koja se tamo čuva i obrađuje.
Na današnjoj svečanosti istaknuta je i potreba izgradnje prve namjenske zgrade za gradski arhiv.