Digitalizacija građe Knjižnice jedna je od ključnih zadaća za zaposlenike NSK u 401. godini njezina djelovanja u kojoj će se sustavno raditi i na unaprjeđivanju sustava matičnih knjižnica te međunarodne suradnje, rekao je glavni ravnatelj Tihomil Maštrović.
Istaknuo je da je, nakon probnih mjesec dana, NSK sada stalno radnim danom od ponedjeljka do petka otvorena 24 sata dodajući da za 102 mjesta za rad u "noćnoj smjeni" Knjižnice postoji veliko zanimanje korisnika.
Maštrović je izvijestio i da je ponovno otvorena Profesorska čitaonica, podsjetivši da je ona prestala raditi još u starome zdanju Knjižnice na Marulićevu trgu.
Skup u organizaciji NSK okupio je hrvatske znanstvenike i stručnjake te njihove kolege iz nekoliko europskih zemalja - Austrije, Slovenije, Mađarske i Finske koji će u 20 referata govoriti o prošlosti, sadašnjosti te perspektivama rada NSK, rekao je predsjednik Organizacijskoga odbora skupa Neven Budak.
Nakon današnje svečanosti na kojoj je otvorena i izložba strane stručne literature pod nazivom "Knjižnice i knjižničarstvo: prošlost, sadašnjost, budućnost" u organizaciji ISIP-a (Internacionalne stalne izložbe publikacija), skup će dvodnevni radni dio početi u četvrtak u starome zdanju NSK gdje je sada Hrvatski državni arhiv i to izvješćima i raspravom o povijesnom aspektu rada Knjižnice.
Drugi dan skupa održat će se u današnjem zdanju NSK a bit će usredotočen na suvremene aspekte i razvoj Knjižnice i knjižničarstva.
Akademik Radoslav Katičić, koji je sudionike pozdravio u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održao je i uvodno predavanje naslovljeno "Nacrtak svih četiristo godina Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu" u kojemu je sažeo kulturno-povijesni okvir razvoja NSK koja je, istaknuo je, stožer hrvatske kulturne i intelektualne povijesti.
Tako je podsjetio da je Knjižnicu osnovao 1606. Kolegij Družbe Isusove u Zagrebu i to iste godine kada je i sam utemeljen a u sklopu katoličke obnove.
Istaknuvši da je tijekom četiri stoljeća Knjižnica prolazila kroz dobra i manje dobra razdoblja u kojima joj, zbog brojnih razloga, nije bilo moguće slijediti moderna kretanja, Katičić je rekao da je i u elektroničko doba ušla sa zakašnjenjem.
Ali, dodao je, polet mladih djelatnika NSK donio je ubrzanje pa se to početno zaostajanje smanjilo, a gotovo i nadoknadilo.