Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u Hrvatskoj je u ožujku ove godine porastao u odnosu na veljaču za 0,5 posto, na 257.496, objavio je Državni zavod za statistiku.
Najviše zaposlenih ima u trgovini (47.237), prerađivačkoj industriji (43.029), u hotelima i restoranima (37.275) i građevinarstvu (36.868).
Blagi pad broja zaposlenih u ožujku u odnosu na veljaču, zabilježen je u trima djelatnostima i to u trgovini za 0,1 posto, prijevozu, skladištenju i vezama za 0,2 posto i u djelatnosti kućanstva za 0,1 posto. U javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju zabilježen je pad od 2 posto.
Broj zaposlenih u ostalim djelatnostima u porastu je koji se kreće od najmanjih 0,1 posto u obrazovanju, do 2,8 posto u rudarstvu i vađenju.
Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u porastu je u 17 županija, a kreće se od 0,1 posto u Krapinsko-zagorskoj županiji do 2,5 posto u Požeško-slavonskoj županiji.
Istovremeno, broj zaposlenih pao je u tri županije i to Splitsko-dalmatinskoj za 0,3 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj za 0,4 posto i u Zagrebačkoj županiji za 1,5 posto.
Na razini iz veljače zadržao se broj zaposlenih u Karlovačkoj županiji.
Prema definicijama Državnog zavoda za statistiku, vlasnik obrta ili djelatnosti slobodne profesije je osoba koja je vlastitim sredstvima osnovala obrtničku radnju ili slobodnu profesiju u kojoj u svoje ime i za svoj račun sama ili uz pomoć zaposlenika obavlja djelatnost.
Zaposlenik u obrtu ili u slobodnoj profesiji je osoba koja ima ugovor o radu s takvim poslodavcem na neodređeno ili određeno vrijeme.