Istraživanje genetike smrti u kvasaca, koje će trajati tri godine, pomoći će u liječenju tumora, kaže voditelj projekta znanstvenik Ivan Krešimir Svetec. Pojasnio je kako je ideja projekta "istražiti genetičku smrt, načine na koje neka stanica odnosno organizam može umrijeti, odnosno odgovoriti na generalno pitanje - zašto uopće stanice i organizmi stare i umiru".
Najavljeno je kako će uskoro početi i drugo laboratorijsko istraživanje koje će provoditi osnivač Medilsa i njegov voditelj francuski akademik Miroslav Radman, a koje bi trebalo izazvati i najveće zanimanje javnosti, jer je riječ je o bioinformatičkoj analizi procesa života i smrti već "čuvene" bakterije deinococcus radiodurans koja ima sposobnost "oživljavanja nakon smrti".
Tim akademika Radmana prošle je godine u listopadu zadivio domaću i svjetsku, u prvom redu znanstvenu, javnost otkrićem mehanizma popravljanja genoma te bakterije koji joj omogućava da iz pokidanoga DNK, uslijed izlaganja ekstremnim uvjetima dehidracije i radijacije, ponovno složi DNK niz - odnosno da se klinički mrtva bakterija vrati u život kopiranjem "podataka" s dvostrukog niza DNK.
Tada je već najavljeno kako će se s istraživanjima bakterije deinococcus radiodurans nastaviti s konačnim ciljem utvrđivanja mogućnosti primjene tih spoznaja u liječenju ljudskih stanica što bi moglo dovesti do revolucionarnih otkrića i izlječenja danas neizlječivih bolesti. Predskazavši rađanje nove grane - regenerativne medicine, akademik Radman je rekao kako bi ta bakterija mogla čak poslužiti i za "sijanje života" na udaljenim planetima, budući da neki znanstvenici smatraju da je i život na Zemlji nastao na sličan način, jer ta bakterija može preživjeti putovanje dalekim svemirom pod ekstremnim uvjetima. Bakterija može izdržati zračenja i do 5000 puta veća od onih koja su smrtonosna za ljude.
Znanstvenik Ivan Đikić, najavljeno je iz Medilsa, vodit će dva laboratorija u kojima će se istraživati stanična biologija tumora te stanični dijagnostički laboratorij čije će usluge moći koristiti i građani.
Medils je smješten u kompleksu bivše vojarne u sklopu Vile "Dalmacije", koju je Institutu ustupio Grad na 40 godina. Do početka prošle godine, kada je kompleks predan Medilsu na uporabu, država je u obnovu i uređenje uložila oko 36 milijuna kuna.
Novac za projekte i opremanje laboratorija, osim donacijama stranih instituta i kompanija, osiguran je i donacijama velikih hrvatskih tvrtaka koje su za financiranje istraživanja u Medilsu potkraj prošle godine potpisale ugovore kojima su se obvezale Institutu uplatiti ukupno pet milijuna i šesto tisuća kuna.