Za istraživanje "Uzroci i posljedice socijalnog steriliteta u Hrvatskoj" i tisak knjige ukupno je utrošeno 323 tisuće kuna, a financiralo ga je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Po podatcima u knjizi smanjuje se broj brakova, a žene i muškarci sve kasnije stupaju u brak, te žene sve kasnije rađaju prvo dijete. Socijalna sterilnost definirana je kao ona koja nije posljedica biološke neplodnosti, a po opsegu je relativno nova društvena pojava.
Knjigu su danas uz autore predstavili i potpredsjednica Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Alica Wertheimer-Baletić koja je naglasila da je riječ o knjizi koja je zanimljiva i stručnoj i široj javnosti.
Istaknula je da je nizak natalitet relativno nova pojava u Hrvatskoj te dodala da se u nas žene sve kasnije odlučuju za prvo dijete te da supružnici sve kasnije stupaju u brak.
Napomenula je da su ciljana skupina istraživanja bili samci od 35 do 45 godina te da, unatoč mišljenjima da je na selu veći broj neudanih i neoženjenih, istraživanja pokazuju da ih je ipak više u gradu. Na selu je pak velika neravnoteža između broja muškaraca i žena u ženidbeno-udajnoj dobi, dodala je.
Potpredsjednica Vlade i ministrica Jadranka Kosor, ujedno predsjednica Vladina Savjeta za populacijsku politiku, istaknula je da će njezino ministarstvo i dalje ulagati u takve projekte, najavivši novo demografsko istraživanje o plodnosti zaposlenih žena u Hrvatskoj.
Država treba ulagati u takva istraživanja kako bi slika o demografskim procesima bila što točnija, dodala je, osvrnuvši se i na neke demografske značajke u Hrvatskoj. Naglasila je kako službeni statistički podatci pokazuju da je broj novorođene djece u Hrvatskoj znatno ispod razine koja jamči obnovu stanovništva, broj novosklopljenih brakova već se nekoliko godina zadržava na oko 22.000, mladi ljudi u sve kasnijoj dobi zasnivaju brak, prosječna dob žene koja rađa prvo dijete sve je bliže tridesetim godinama, a opada i broj trećerođene djece i brojnih obitelji.
Kosor je rekla da je ova Vlada, imajući u vidu ukupna negativna demografska kretanja, svojim programom jasno odredila da je obitelji u Hrvatskoj potrebno dati posebno mjesto, ulogu i potporu. Pritom je istaknula da je na području pronatalitetne politike Vlada još 2004. učinila prve ozbiljnije iskorake, kako bi se primjereno i učinkovito odgovorilo na nepovoljna demografska kretanja. Naime, na prijedlog Savjeta za populacijsku politiku Vlada je izradila i Nacionalnu populacijsku politiku, koja je i prihvaćena u studenome 2006., a počela se primjenjivati 1. siječnja ove godine.
Inače, kako je istaknuto u knjizi i na današnjem predstavljanju, u Hrvatskoj se u usporedbi s većim brojem europskih zemalja 90 posto djece rađa u brakovima. Stoga je bračna zajednica osnovna reprodukcijska ustanova i smanjen broj brakova izravno utječe na reprodukcijske potencijale.