U većini razvijenih zemalja značajno će porasti broj uzdržavanih osoba, mlađih od 15 i starijih od 65 godina, u odnosu na radno sposobno stanovništvo, priopćio je Deloitte.
Val globalnog starenja stanovništva najjače će pogoditi Japan, Njemačku, Italiju i druge "stare" članice Europske unije s niskom stopom nataliteta.
Kako stanovništvo, a posebno ono radno sposobno, stari, država će morati preispitati načine na koje će sve veći broj starijih ljudi utjecati na razne tipove javnih usluga, ali i na izvore financiranja na koje se državna uprava oslanja.
Značajno će porasti segment skrbi za starije, kao što su domovi umirovljenika i kućna njega, a smanjit će se potreba za uslugama za mlađe stanovništvo, poput obrazovanja i brige za djecu.
Vlade će morati razmisliti o načinu financiranja javnih usluga, budući da se postotak radno sposobnog stanovništva koje plaća najveće poreze trajno smanjuje.
Kako se porezi na dohodak ne mogu beskonačno povećavati, državne će uprave morati pronaći druge načine stjecanja prihoda.
To će vjerojatno rezultirati s četiri dominantna trenda - modernizacijom poreznog sustava, koja će smanjiti "manevarski prostor" za izuzeće od oporezivanja, produljenjem radnog vijeka i kasnijim odlaskom u mirovinu, uvođenjem naplate pojedinih javnih usluga i jačanjem privatno-javnog partnerstva.
Državne će se uprave suočiti i s pitanjem kako zadovoljiti različite potrebe dviju skupina - starijih osoba s jedne te mlade, digitalne generacije s druge strane.
Kako bi adekvatno reagirale na izazov, države će morati bolje shvatiti tko su novi korisnici tih usluga (i kako će se njihova struktura ubuduće mijenjati), koje su potrebe korisničkih segmenata i kako ih se može zadovoljiti, te koji načini pružanja usluga su najisplativiji, a koji najskuplji.
Mnoge će države pritom zaključiti da bi se potencijalni problemi mogli ublažiti jačanjem pronatalitetne politike, povećanjem dobne granice umirovljenja, ali i većom otvorenošću prema useljavanju, kaže se u priopćenju.