Marko Širac (HDZ) istaknuo je da će Hrvatska ratifikacijom protokola iz Kyota ne samo ispuniti jednu od obveza za članstvo u EU, već i doprinijeti smanjenju štetnih utjecaja na okoliš i ovisnosti o uvozu energenata i njihovoj sve većoj cijeni, kao i otvoriti nove mogućnosti za razvoj i zapošljavanje te veću zaštitu okoliša i zdravlja ljudi.
Alenka Košiša Čičin-Šain (HNS) smatra, pak, da je sedam godina pregovaranja o Kyotskom protokolu bilo predugo, da svjedoči o ignoriranju te teme u Hrvatskoj.
"Šlamperajem po ovom pitanju naša je pozicija u svijetu bitno narušena", ocijenila je, kritizirajući i "kaskanje" u razvoju obnovljivih izvora energije, posebno zbog toga jer je Hrvatska, kako je rekla, ovisna o uvozu energenata kojih je u svijetu sve manje i sve su skuplji.
Izrazila je i bojazan da će Hrvatska prodavati svoje po Kyotskom protokolu utvrđene kvote emisija stakleničkih plinova, a da neće razvijati industriju na način koji bi zadovoljio te kvote.
Njezine je ocjene odbacio Širac, istaknuvši da se protokol nije ranije mogao ratificirati jer se Hrvatska morala izboriti za povećanje graničnih emisija stakleničkih plinova kako ne bi u pitanje došao njezin industrijski razvoj.
Božidara Pankretića (HSS) brine nedovoljna proizvodnja biodizela za koju Hrvatska, uvjeren je, ima sve preduvjete i treba ih iskoristiti.
Usprotivio se najavama o gradnji odlagališta za radioaktivni otpad na Trbovskoj gori, najavivši HSS-ov zakonski prijedlog kojim bi se zabranilo odlaganje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj te propisala obveza njegova izvoza.
Ivica Pančić (SDP) smatra da Kyotski protokol treba biti podstrek za poduzimanje konkretnijih mjera za zaštitu okoliša i razvoj novih industrijskih tehnologija temeljem obnovljivih izvora energije, ali i za prisiljavanje energetskih lobija da prihvate europske i svjetske standarde u zaštiti klime.
"Nije dobro da našu energetsku politiku vode lobiji i da u strukturama vlasti sjede oni koji zastupaju njihove ineterse", rekao je Pančić, zauzimajući se za veću iskorištenost sunčeve i energije vjetra.
Tončija Tadića (HSP) zanimalo je hoće li Vlada, nakon što Sabor ratificira protokol, izaći sa strategijom, mjerama i odlukama kako bi odredbe iz protokola u Hrvatskoj doista i zaživjele.
Zauzeo se za promjene u prometu Hrvatskom na način da se uštedi što više energije, pa predlaže da se više koriste oni oblici transporta koji troše manje energije i ispuštaju manje stakleničkih plinova, poput željeznice i brodskog prijevoza.