O starozavjetnoj priči o lijepoj i krjeposnoj židovskoj udovici Juditi, koja je bila spremna na najveće žrtve kako bi zaštitila rodni grad Betuliju i židovski narod od asirskoga zavojevača govorio je akademik Mirko Tomasović.
"Judita" nije prvi ep na hrvatskome jeziku, niti je prvo pjesničko djelo na hrvatskom jeziku, već je prvi autorski renesansni ep na hrvatskom jeziku, nastao u europskim procesima odvajanja nacionalnih od latinskih književnosti, ustvrdio je Tomasović.
Premda su mu latinska djela količinski u prednosti, u odnosu devedeset prema deset posto, Marulićeva proza i poezija na hrvatskom jeziku plodni su i raznoliki, ocijenio je.
Tomasović je rekao kako je "Judita" bila prva uspješnica u hrvatskoj literaturi, jer je u prvih godinu i pol od tiskanja doživjela tri izdanja, od kojih je svako vrijedilo kao danas jedan pristojni automobil, i za njima je bila velika potražnja.
Marulić je "Juditu" dovršio 22. travnja 1501. u Splitu, a u Mletcima je prvi put tiskana tek 1521.
Prvo izdanje priredio je Splićanin Petar Srićić, a drugo 1522. zadarski knjižar Jerolim Mirković. Treće je tiskano iste godine, za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija.
Jezična podloga "Judite" je splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, po čemu je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika. Tim je djelom Marulić želio svojim suvremenicima probuditi svijest o potrebi otpora i potaknuti ih na odlučnost u borbi protiv Turaka.