Rast temperatura izazvan ispuštanjem u atmosferu plinova s učinkom staklenika, a čemu najviše pridonose industrija i poljoprivreda, već su smanjile ledenjake na planinama koje Kinu razdvajaju od jugoistočne Azije, ocijenili su stručnjaci.
"Ako se ne promijeni stopa rasta temperatura, ledenjaci na visoravni Qinghai-Tibet brzo će se smanjivati, možda čak s 500.000 četvornih kilometara 1995. godine na 100.0000 km2 u 2030.", rekao je u ponedjeljak Wu Shaohong iz Kineske akademije znanosti .
Ledenjaci područja Himalaje i visoravni Qinghai-Tibet glavni su izvor voda velikih rijeka kakve su Jangce u Kini, Mekong u Indokini i Ganges u Indiji.
Nešto blažu procjenu iznio je kineski znanstvenik Qin Dahe, koji drži da bi se sredinom stoljeća mogla otopiti četvrtina ledenjaka s visoravni Qinghai-Tibet.
Bez obzira na razlike u procjenama, stručnjaci se slažu da će zatopljenje i otapanje ledenjaka poremetiti režime padalina, riječne tokove i poljoprivredu diljem Azije.
Istaknuti indijski stručnjak za klimu, Rajendra Pachauri, strahuje da će jugoistočnu Aziju ugroziti suša i poziva na poduzimanje hitnih mjera, a poglavito države Zapada neka dramatično smanje emisije stakleničkih plinova.
Agencija Reuters, koja je u ponedjeljak na uvid dobila kinesku "Prvu nacionalnu procjenu klimatskih promjena", prenosi ocjene analitičara da Kina neće svojim akcijama mnogo pridonijeti Protokolu iz Kyota.
Protokol iz Kyota industrijski razvijenim zemljama propisuje, u različitim količinama ovisno o pojedinoj zemlji, da do 2012., smanje emisiju šest stakleničkih plinova, među njima najviše ugljični dioksid (CO2).
Protokol, međutim, nisu potpisale Sjedinjene Države, najveći svjetski onečišćivać, dok je Kina u svome dokumentu odbacila uvođenje "apsolutnih i obvezujućih" mjera prije 2050. godine i umjesto toga sugerira smanjenje emisije CO2.
"Dobra je vijest što je Kina uopće uspostavila cilj", drži Timothy Herzog, američki analitičar iz Washingtona, no dodaje da je loše što se ne obvezuje za 40 posto smanjiti emisije CO2 do 2020. godine.
Naime, do tog vremenskog roka Kina želi udvostručiti svoj BDP, što povlači za sobom rast emisije stakleničkih plinova.
I Sjedinjene Države - za razliku od većine bogatih zemalja - ne žele poštivati propise o smanjenju emisije stakleničkih plinova, kao ni Kina, te samo zagovaraju smanjenje do 2012. godine za 18 posto.
Niti kineski niti američki cilj nije ambiciozan jer su obje zemlje takve mjere praktički već postigle što znači da ne predviđaju nikakve dalje napore, napominje agencija Reuters.