Najviše pravosudno tijelo u SAD s pet glasova prema četiri utvrdilo je da Zakon o čistoći zraka daje ovlasti EPA-i da regulira emisiju plinova iz novih automobila, koja pridonosi globalnom zatopljenju, ističući kako agencija "nije ponudila razumno objašnjenje" za svoje odbijanje da to i do sada čini.
U obrazloženju odluke većine, sudac John Paul Stevens, odbacio je argumente administracije kako EPA nije imala dovoljno ovlasti za reguliranje emisije plinova, nazivajući tu odluku agencija "samovoljnom, zlonamjernom i neusklađenom sa zakonom".
Suci su kazali Bijeloj kući kako nije korektno tumačila Zakon o čistoći zraka kada je riječ o zaustavljanju globalnog zatopljenja, da je zakon primjenjivala suviše restriktivno i nedovoljno agresivno, te da ljudi koji su pogođeni imaju pravo na sudu osporavati način na koji Bushova administracija regulira plinove staklenika, komentirala je TV mreža CBS.
"To je veliki udarac Bijeloj kući", ocijenjeno je u izvješću CBS-a.
Odlučujući o tri pitanja koja su se našla pred njim, Vrhovni sud je pozitivno odgovorio na pitanja ima li EPA ovlasti regulirati emisiju plinova i imaju li države pravo ustati s tužbom protiv odluke EPA-e.
Kod trećeg pitanja: Ima li EPA diskrecijsko pravo da ne regulira emisije plinova, Vrhovi sud je naložio agenciji da preispita svoju spornu tvrdnju kako to nije dužna činiti, te vratio predmet na daljnje postupanje.
Četiri konzervativna suca Vrhovnog suda, John Roberts i Samuel Alito, koje je imenovao predsjednik George W. Bush, te Antonin Scalia i Clarense Thomas, zauzeli su suprotno mišljenje, tvrdeći kako ekološke skupine i savezne države koje su tužile EPA-u nisu bile legitimirane za podnošenje tužbe.
Tužbu je podnijelo 12 saveznih država i 13 ekoloških organizacija nezadovoljnih neaktivnošću Bushove administracije oko globalnog zatopljenja.
Doneseni pravorijek jedna je od najznačajnijih odluka u ekološkim predmetima koji su došli pred Vrhovni sud i prva odluka tog tijela vezana uz globalno zatopljenje.
Demokrati u Kongresu su ocijenili kako će odluka Vrhovnog suda pojačati pritisak na zastupnike da donesu zakone o ograničenjima emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. SAD su najveći svjetski prizvođač plinova koji pridonose stvaranju efekta staklenika i globalnom zatopljenju, a Bushova administracija odbila je pristupiti Sporazumu iz Kyota, međunarodnoj konvenciji kojom su zemljama članicama propisane kvote za emisije stakleničkih plinova, kao način da se uvede nadzor nad zagađenje koje je pridonijelo globalnim klimatskim promjenama.