Konstatirali su, prije svega, da to pitanje nije do sada ozbiljno rješavano, osobito nije bilo cjelovitih istraživanja kako bi se znanstveno i nepristrano utvrdio broj svih žrtava. Na takvu akciju biskupi pozivaju i potiču sve odgovorne u hrvatskom društvu. Biskupi pozivaju na molitvu za sve žrtve, bez obzira na to kojoj vjeri, naciji ili političkoj opciji pripadale. U tom duhu promatra se odlazak na Bleiburg, Macelj, u Staru Gradišku i druga stratišta, kao i ono što Požeška biskupija čini u Jasenovcu, kako bi se sva ta mjesta oslobodila svakog oblika manipulacije i učinila mjestima dostojanstvene molitve i sjećanja na teška stradanja nevinih ljudi, navodi se u priopćenju.
Izviješćeno je i o petogodišnjem radu Biskupske komisije HBK za odnose s državom. Istaknuto je da se na mnogim područjima provedbe Ugovorâ potpisanih između Svete Stolice i Republike Hrvatske učinilo puno, no da neke stvari još nisu riješene. Najveće su teškoće u uključivanju pravnih osoba Katoličke crkve u pravni sustav RH te u povratu imovine oduzete za jugoslavenske komunističke vladavine, navodi se u priopćenju.
Članovi Biskupske komisije HBK za odnose s državom u novom mandatu su: msgr. Josip Mrzljak, predsjednik, msgr. Ivan Milovan i msgr. Mile Bogović, a za tajnika je izabran msgr. Vjekoslav Huzjak.
U prvom čitanju biskupi su imali dokument o pastoralu sakramenata u župnoj zajednici, a razmotrili su neka pitanja vezana za novu evangelizaciju.
Biskupi su se osvrnuli i na stanje duha današnjega čovjeka koje je, ocijenjeno je, obilježeno, s jedne strane, određenim indiferentizmom i sekularizacijom, a s druge strane različiti duhovni pokreti i seminari pokazuju čovjekovu težnju i glad za duhovnim vrijednostima. Ustvrdili su da na tom području postoje neki oblici djelovanja svećenika i pojedinih laičkih skupina koji premalo vode računa o pastoralnim planovima i sveukupnu pastoralnom životu određene biskupije ili župe. Naglasili su da bi se svi takvi skupovi i akcije svakako trebali pripremati u dogovoru s dijecezanskim biskupom ili odgovornim osobama koje on imenuje, navodi se u priopćenju.
Biskupi su se osvrnuli na stanje Crkve u današnjem hrvatskom društvu te konstatirali "određene tendencije, osobito medijske, da se Crkvu sve češće prikazuje u negativnu svjetlu". Istaknuto je da to nije neka novost te da Crkva, uz to što je navikla trpjeti, ipak mora iskoristiti sve mogućnosti da se na takve napade odgovori na njoj primjeren način, stoji, uz ostalo, u priopćenju.
Biskupi su izviješćeni o tijeku priprava za rad Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Raspravljalo se također o radu i razvoju Hrvatskoga Caritasa te su donesene neke odluke za poboljšanje rada i administrativno vođenje te ustanove.
Biskupi su odobrili neke izmjene u prijevodu obrednika Egzorcizama i Dodatku liturgiji časova, prihvatili određene izmjene u Nacionalnom liturgijskom kalendaru te odobrili nakane Apostolata molitve hrvatskih biskupa za 2008. godinu.
Biskupi su jednodušno poduprli prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa o obnovi biskupije u Srijemu te o osnivanju nove crkvene pokrajine sa sjedištem u Đakovu, stoji, uz ostalo u priopćenju s 34. plenarnog zasjedanja HBK.