Branitelj generala Gotovine Payam Akhavan u svom je zahtjevu za sazivanjem ročišta pred žalbenim vijećem izrazio zabrinutost jer smatra da raspravno vijeće svojom odlukom nije uvažilo njegovu argumentaciju da se isto ponašanje može proglasiti zločinom odnosno zakonitim ratovanjem ovisno o tome koje se odredbe međunarodnog prava primjenjuju.
Akhavan ocjenjuje da je raspravno vijeće svojom odlukom ostavilo mogućnost da vojni zapovjednici koji zakonito ratuju u skladu sa zakonima i običajima ratovanja mogu zbog toga biti pred Haškim sudom izloženi progonu zbog zločina protiv čovječnosti.
Raspravno vijeće Haškog suda u ožujku je odbacilo u cijelosti pokušaj obrane da ospori nadležnost Haškog suda za progon zločina počinjen prije, tijekom i nakon operacije "Oluja".
Vijeće je tada, među ostalim, utvrdilo da su branitelji pogrešno protumačili pravo koje se primjenjuje pred Haškim sudom, a ocijenilo je i da neke pravne teorije koje je ponudila obrana nemaju nikakva utemeljenja u postojećoj praksi Haškog suda.
General Gotovina optužen je zajedno s generalom Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem za zločine počinjene u vrijeme operacije "Oluje". Optužnica tereti trojicu hrvatskih generala za zločine nad srpskim stanovništvom izvršene prije, tijekom i nakon operacije "Oluja" u razdoblju između srpnja i rujna 1995. godine, počinjene etničkim čišćenjem koje je smišljeno u sklopu zajedničkog zločinačkog pothvata.
(Hina) xps ydj