FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gotovinina obrana: za sprječavanje i progon zločina odgovorna civilna vlast

ZAGREB/DEN HAAG, 6. travnja 2007. (Hina) - Obrana generala Ante Gotovine pred Haškim sudom počivat će na tome da je on u vrijeme koje pokriva optužnica za zločine počinjene prije, tijekom i nakon Oluje bio angažiran na vojnim operacijama u BiH, a da je odgovornost za sprječavanje zločina na oslobođenim područjima Hrvatske te za progon počinitelja ležala na MUP-u, Ministarstvu pravosuđa i vojnoj policiji, pokazuje pročišćena verzija predraspravnog podneska.
ZAGREB/DEN HAAG, 6. travnja 2007. (Hina) - Obrana generala Ante Gotovine pred Haškim sudom počivat će na tome da je on u vrijeme koje pokriva optužnica za zločine počinjene prije, tijekom i nakon Oluje bio angažiran na vojnim operacijama u BiH, a da je odgovornost za sprječavanje zločina na oslobođenim područjima Hrvatske te za progon počinitelja ležala na MUP-u, Ministarstvu pravosuđa i vojnoj policiji, pokazuje pročišćena verzija predraspravnog podneska.

Obrana generala Gotovine u četvrtak je podnijela Haškom sudu podnesak u kojem izlaže strategiju obrane u povjerljivom obliku, a nakon toga objavljena je tzv. verzija za javnost iz koje su izbrisani povjerljivi podaci.

"Nakon Oluje general Gotovina s pravom se oslonio na druga tijela hrvatskih vlasti koja su bila izravno odgovorna za održavanje reda i mira na novooslobođenim područjima Hrvatske", navodi se u podnesku Luke Mišetića.

Prema tom podnesku hrvatska je Vlada 4. kolovoza 1995. odlučila da MUP preuzme odgovornost za red i mir kako se gradovi budu oslobađali a "7. kolovoza izvještena je da je MUP preuzeo odgovornost na svim oslobođenim područjima" te da je istog dana "Ministarstvo pravosuđa objavilo da funkcionira na oslobođenim područjima".

"Stoga vojska više nije imala odgovornost za održavanje reda i mira. To je tada postala odgovornost civilnih vlasti", navodi obrana napominjući da su se ovlasti MUP-a protezale i na pripadnike HV-a.

Obrana navodi da je general Gotovina "tijekom i nakon operacija Oluja poduzeo sve razumne korake koje bi operativni zapovjednik trebao temeljem zakona o ratu i međunarodnom humanitrarnom pravu", te je izdavao zapovijedi podređenima radi sprječavanja i zaustavljanja krivičnih djela. Obrana namjerava dokazati da Gotovina nije imao ovlasti nad vojnom policijom koja je imala ovlasti postupka nad počiniteljima zločina.

Obrana odbacuje kao netočno da su ga predstavnici međunarodne zajednice izvještavali o zločinima a napominje i da nijedna institucija RH odgovorna za osiguranje reda i mira na oslobođenim područjima nije nikada tražila pomoć od generala Gotovine.

U podnesku se navodi da tužiteljstvo, pogrešno tumačeći hrvatske propise, tvrdi da je on imao ovlasti za trenutno kažnjavanje počinitelja.

Obrana piše da je general Gotovina bio zapovjednik združenih snaga HV-a i HVO-a i da je u čitavo vrijeme koje pokriva optužnica njegov stožer bio u Bosni, a ne u Kninu kako to tvrdi tužiteljstvo.

"Dokazi će pokazati da je tijekom relevantnog vremena general Gotovina bio angažiran u Bosni na zahtjev bosanske i američke vlade. Početkom srpnja 1995. generalu Gotovini izričito je naređeno da vodi vojne operacije u Bosni kako bi se porazile snage Ratka Mladića".

Obrana navodi da je Gotovina u operativnom smislu 7. kolovoza prestao biti zapovjednik "u pogledu Knina".

Gotovina je u vrijeme Oluje bio zapovjednik Zbornog područja Split.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙