"Nitko ne zna točne podatke o tome koliko Slovenaca ima nekretnine u Hrvatskoj. Navodno je samo u Istri po neslužbenim podacima u vlasništvu slovensk ih državljana šest do osam tisuća nekretnina. Sada bi za njih trebalo biti sasvim drukčije nego do sada u konkretnoj praksi. No, dosadašnja iskustva drugih stranih kupaca iz različitih država, koji su željeli doći do nekretnina u Hrvatskoj, govore da nije sve tako jednostavno kako izgleda na prvi pogled", navodi mariborski list, upozoravajući da u Hrvatskoj "ne postoji red na tržištu nekretnina" i da se mnoge agencije koje se bave prometom nekretninama tuže na dugotrajne postupke.
"Mnoge nekretnine još nisu uvedene u zemljišnu knjigu, vlasništvo je vrlo raspršeno i kupci su iz različitih država, a mnoge kupoprodaje napravljene su s investicijskom ili špekulativnom svrhom. Mnogi objekti nemaju uporabnu dozvolu, a neki ugovori nisu ni ovjereni kod bilježnika", navodi list, dodajući da situaciju i postupak uređenja vlasničkih prava vremenski produžuje i to da su u proceduru uključeno ministarstvo pravosuđa, bez čije suglasnosti na kupnju strani vlasnik nema vlasnički čistu situaciju.
"Oni koji poznaju stvari procjenjuju da se zato u praksi sada neće ništa bitno promijeniti, osim ako ne bi prevladao neki posebni politički kriterij koji bi slovenske državljane postavio u nešto povoljniji položaj. A da li će se to i dogoditi, o tome se može samo špekulirati. Mnogi su čak uvjereni da se hrvatsko tržište nekretninama za slovenske državljane neće normalizirati tako dugo dok Hrvatska ne postane članicom Europske unije", zaključak je komentara u mariborskom "Večeru".