"Ne možemo negirati činjenicu da je situacija sada znatno drugačija nego prije nekoliko godina i da je položaj u kojem se nalazi naša zajednica vidno napredovao, da je u svakom slučaju bolji nego za vrijeme vladavine Miloševića (a koje nam služi kao osnov za mjerenje postojećeg stanja). No, istodobno je to daleko od onoga što bi trebalo biti, po svim mjerilima međunarodnog prava i aktualnih povelja o zaštiti manjina i manjinskih prava u Europi", rekao je Horvat.
"Pomaci postoje u oblasti reguliranja manjinskih prava (počeli smo ostvarivati neke od njih -obrazovanje, kultura i informiranje), te u okviru državnih institucija i kroz financiranja iz državnog proračuna", ističe Horvat te dodaje da se "svakako mora priznati da Hrvati u Srbiji nemaju, barem ne od države, nekih većih neugodnosti".
"Međutim, to je još daleko od poželjnog. Spram Hrvata i dalje postoje veliki animoziteti, što otvara cijeli niz problema i na manjinskom planu. Zatim, nismo do kraja izgradili manjinsku infrastrukturu, recimo u oblasti kulture ili srednjoškolskog obrazovanja, a za što odgovornost snosi i država Srbija. I posljednje, nismo zadovoljni s cijelim nizom rješenja na planu pravne regulative - od političke reprezentacije, preko nadležnosti nacionalnih vijeća pa do politike financiranja", rekao je, među ostalim, Horvat.
Novinarka lista u razgovoru primjećuje kako se "stiče dojam da su Hrvatska i Srbija već prevladale fazu 'normaliziranja odnosa' i da se ušlo u period suradnje koja je možda najuvjerljivija u oblasti gospodarstva gdje se bilježe i značajne hrvatske investicije u Srbiji" te postavlja pitanje "koliko je u to uključena hrvatska zajednica - ako se, recimo, pođe od često korištene teze da su manjine mostovi suradnje".
"Ovdje smo na žalost tužni i razočarani, jer smo se nadali drugačijem tijeku gospodarskog povezivanja. Ono je, međutim, išlo nekim drugim tokovima, mimo hrvatske zajednice, i o nekim 'mostovima suradnje' bilo je riječi samo u lijepim nastupima političkih djelatnika, i s jedne i s druge strane. Hrvatski kapital je značajno zakoračio u Srbiju, ali ja osobno ne znam da je netko od ovdašnjih Hrvata uključen u to - recimo, kao stup mosta sa druge strane. Hrvati u Srbiji nisu nositelji tzv. velikog kapitala i velike ekonomske moći i kao takvi nisu interesantni za krupni kapital koji ulazi", primjećuje Horvat.