Sudionici okruglog stola ocijenili su da je normalizacija odnosa nezaustavljiv proces, no pomirba je dugotrajan proces koji će, uz nužno suočavanje s prošlošću, trajati kroz više naraštaja.
Zaključili da je za suočavanje s prošlosti potrebna istina, a za normalizaciju odnosa promjena načina razmišljanja i komuniciranja, koje bi trebalo biti više građansko, a manje nacionalno.
Predsjednik HHO-a, organizatora okruglog stola, Žarko Puhovski ocijenio je da je presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu u povodu tužbe BiH protiv Srbije za genocid katastrofalni pravni dokument koji otvara mogućnost za daljnje presedane, uvodeći koncept, kako je rekao, općinskoga genocida.
Osim međusobnog odnosa triju (konstitutivnih) naroda u BiH, stanje dodatno komplicira i uloga međunarodne zajednice koja, unatoč mnogim pozitivnim doprinosima, zbog neujednačenog kriterija, na krivi način tretira cijelu regiju, istaknuo je.
Također je ustvrdio kako su na području BiH pripadnici svih triju naroda kada su mogli činili zločine, ali ni približno nisu svi jednako činili zločine i svi su odgovorni, ali ni približno jednako.
Podjednako je krivo reći da je samo jedna strana odgovorna, kao što je krivo reći da su sve strane jednako odgovorne, i zato je problem o tome na miru razgovarati, rekao je Puhovski.
Vesna Pešić iz beogradskoga Centra za mir i razvoj demokracije rekla je kako se vjerovalo da će presude međunarodnih sudova pridonijeti pomirenju, no presuda Međunarodnoga suda pravde dovela je do ogorčenosti u BiH, a kod srbijanskih vlasti olakšanje, pa čak i euforiju jer neće biti reparacija za ratnu odštetu, kojoj, kazala je, nema mjesta.
Po njezinu mišljenju, trenutačno nema velikih izgleda za izručenje generala Ratka Mladića Haaškome sudu i donošenje deklaracije koja bi osudila genocid u Srebrenici jer su sve srbijanske političke snage usmjerene na status Kosova.