Mačji kontingent jedna je od starih tradicija čuvenog ruskog muzeja. Od 18. stoljeća je zimski dvorac, u kojem su danas izložbene dvorane, napučen mačkama kojima je zadaća ukloniti miševe lakome na platna i dokumente.
Rodonačelnika "ožujskih mačaka" iz Nizozemske je jednog ožujka uvezao Petar Veliki, utemeljitelj Sankt Petersburga. Njegova kćer Elizabeta dovela je još mačaka iz Tatarstana upravo stoga što su bile poznate kao dobri lovci na miševe i štakore.
Katarina Velika, začetnica jedne od najvećih zbirki svjetskih umjetnina, za četveronožni odred donijela je službeni statut "čuvara pinakoteka". Čak i tijekom strašne opsade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu koja je trajala 900 dana i uzrokovala smrt od gladi milijun osoba, muzejske su mačke barem jednim dijelom pošteđene.
Danas ih zaposlenici Ermitaža smatraju punopravnim kolegama i, kako mačke ne primaju plaću, prikupljaju novac kako im se prehrana ne bi sastojala samo od miševa. Prije nekoliko godina osnovana je i "Zaklada prijatelja mačaka Ermitaža" koja je u petak predstavila knjigu o njihovim podvizima jer se samo mačkama treba zahvaliti što u gradu s mnogo kanala na remek-djelima u carskoj palači nema tragova zubi malih glodavaca.