Školarine su u Hrvatskoj previsoke u usporedbi s drugim europskim zemljama, i iznose od 750 do 1.250 eura, dok je europski prosjek 500 do 1.000 eura.
Istraživanje Instituta za društvena istraživanja pokazalo je da trenutno u Hrvatskoj oko 40 posto studenata plaća studij, a prosječno vrijeme studiranja do diplome iznosi 7,1 godinu.
Analiza podataka u proteklih 10 godina pokazuje da ne postoje značajne razlike u brzini dolaska do diplome između studenata koji plaćaju i studenata koji ne plaćaju studij, rekla je jedna od autorica istraživanja Danijela Dolenec. Dodala je kako u Hrvatskoj ne postoje kvalitetni podaci o razlozima zbog kojih studenti odustaju od studiranja.
Predsjednik Velikog vijeća sindikata Vilim Ribić mišljenja je kako bi studiranje, po uzoru na skandinavske zemlje, trebalo biti besplatno ili bi plaćanje trebalo biti simbolično, uz uvođenje sustava kreditiranja i stipendiranja.
Član Bolonjske skupine u Sindikatu znanosti Denis Avdagić dobrim drži i češki model po kojem je upis besplatan, a studenti koji tijekom studija pokažu loše rezultate moraju plaćati školarinu.
Senat Sveučilišta trebao bi se obratiti državi za adekvatnu financijsku potporu visokom obrazovanju, a ne bi to smio svaljivati na leđa roditelja studenata, poručili su sindikalci.
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja također se usprotivio najavama da bi se, unatoč odluci Ustavnog suda, od jeseni mogao zadržati privilegirani upis za djecu poginulih hrvatskih branitelja i 100-postotnih invalida Domovinskog rata.