Četrdeset i sedam zemalja članica Vijeća, koje je uspostavljeno prošle godine kako bi zamijenilo svog diskreditiranog prethodnika Povjerenstva za ljudska prava, tiho pregovara o paketu mjera koja će definirati njegovu ulogu.
Opća skupština UN-a je 15. ožujka prošle godine usvojila reformu kojom se zamjenjuje Povjerenstvo za ljudska prava, sa sjedištem u Ženevi, s manje opsežnim Vijećem za ljudska prava. Ženevsko povjerenstvo je izgubilo vjerodostojnost, jer su njegovi članovi bili i države optužene za kršenje ljudskih prava.
U pitanju je sudbina "posebnih postupaka", odnosno neovisnih istražitelja ili izvjestitelja imenovanih kako bi izvještavali o stanju ljudskih prava u zemljama za koje se sumnja da ih krše. Bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan opisao je te istražitelje kao "krunske dragulje" nastojanja UN-a da se poštuju ljudska prava u svijetu.
"Bojimo se da neke vlade pokušavaju prodati krunske dragulje, da pokušavaju potkopati neovisnost posebnih postupaka", rekla je Irene Khan, glavna tajnica Amnesty Internationala.
Međutim, zemlje koje su izdvojene za takve postupke kažu da je takvo upiranje prstom u njih selektivno i politički motivirano. One žele ukinuti posebne izvjestitelje.
Kuba, kao predvodnica tih zemalja, smatra da zemlje trebaju podnositi svoja vlastita izvješća i da nema potrebe za izvjestiteljima.
Vijeće za ljudska prava donijet će odluku o tom pitanju do sredine lipnja.