Euro je do podneva ojačao prema dolaru 0,6 posto na 1,3324 dolara dok je prema jenu ostao nepromijenjen na 155,42 jena.
Dolar je pak oslabio prema japanskoj valuti 0,7 posto na 116,65 jena a još značajniji pad, od čak jedan posto, zabilježio je prema švicarskom franku, pa se njime trgovalo po 1,2037 švicarskih franaka.
Američka valuta našla se pod pritiskom podataka o oštrom rastu cijena pri proizvođačima i istodobnom usporavanju rasta industrijske proizvodnje na sjeveroistoku SAD-a. Oni su protumačeni na tržištu kao prvi znak da je SAD možda na putu u stagflaciju, obilježenu nultom stopom rasta i visokom stopom inflacije.
Financijska tržišta brinu i zbog naznaka sve većih problema na američkom tržištu hipotekarnih kredita i nekretnina, što je potkrijepio i bivši guverner središnje američke banke Alan Greenspan, upozorivši u četvrtak da bi se problemi na tržištu hipotekarnih kredita mogli proširiti i na ostale sektore.
"Dolar je bio pod pritiskom Greenspanovih izjava, podataka njujorškog ogranka Fed-a o industrijskoj proizvodnji na sjeveroistoku SAD-a a strahuje se očigledno i od podatka o rastu cijena pri potrošačima", zaključio je Simon Derrick iz Bank of New York.
Među ostalim valutama isticao se švicarski franak koji je ojačao prema svim ključnim valutama nakon što je središnja švicarska banka u skladu s očekivanjima u četvrtak podigla razinu ključnih kamatnih stopa na 2,25 posto, naznačivši da bi ih mogla ponovno podići u lipnju.
Priključivši se trendu zaoštravanja monetarnih politika u razvijenom svijetu, kamatne stope podigla je i norveška središnja banka, i to za 0,25 postotnih bodova, na 4,0 posto. To je u četvrtak učinila i latvijska središnja banka, pa stopa za refinanciranje iznosi 5,5 posto ili 0,5 postotnih bodova više.