"Hrvati su narod koji je očuvao BiH", rekao je dodavši, kako imaju pravo na punu afirmaciju sebe u toj državi.
"Učinit ćemo sve na političkom i moralnom planu da to postignu", napomenuo je, podsjetivši kako u jugoistočnoj Europi postoji još neriješeno pitanja Kosova i ustavnih promjena u BiH.
Ocijenio je kako Hrvati u BiH trebaju postići jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima, jer kako je reka, bez Hrvata nema ni Bosne i Hercegovine.
Smatra kako BiH treba biti održiva zemlja, a ulaskom u Europsku uniju nestat će, kako je rekao, i granice koje nas danas razdvajaju.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić podsjetio je kako solidarnost i zajedništvo hrvatskih građana i Crkve s hrvatskim narodom i crkvom u BiH ostvarivani još od početka devedesetih godina prošloga stoljeća odnosno u vrijeme ratnih stradanja.
"Tada je bila intenzivna suradnja između Caritasa na lokalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i svjetskoj razini", rekao je dodavši kako je pomoć pružana prognanicima i izbjeglicama u Hrvatskoj, ali i upućivana i onima koji su ostali u BiH ili se u nju vratili.
"Pomoć je dijeljena bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost", podsjetio je Bozanić.
Zbog teških prilika u kojima danas žive katolici u BiH, kako je naveo, HBK smatra da je potrebno senzibilizirati javnost u Hrvatskoj za teške prilike Crkve u BiH.
Po Bozanićevim riječima tek jasna svijest o tom može potaknuti djelotvornu ljubav koja će iznalaziti prikladnije načine pomaganja prilagođene konkretnim osobama u novim prilikama.
Vrhbosanaki nadbiskup kardinal Vinko Puljić zahvalio je braći koja su imala srca, kad nam je, kako je rekao bilo najpotrebnije.
"Ovim stvaramo jedno zajedništvo", napomenuo je dodavši ako se Europa želi ujediniti ne trebamo se ni mi bojati novoga zajedništva poštujući državne granice.
Predsjednik Hrvatskoga Caritasa biskup Josip Mrzljak smatra kako treba odbaciti hrvatsku razjedinjenosti i jal.
"Želimo karitativno pomagati kao i pomoći u dobrotvornom umrežavanju", rekao je dodavši kako je svrha akcije socijalna skrb, obrazovanje i podizanje maloga poduzetništva.
"Tako ćemo omogućiti ljudima da sami zarađuju za svoj život", dodao je.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić smatra kako nitko ne može umanjiti našu odgovornost prema Bosni i Hercegovini. "Stoljećima smo tvorili jedinstveni nacionalni korpus", rekao je dodavši kako smo unatoč razdijeljenosti održavali kulturne i gospodarske veze.
"Pomagali smo i dosad, a naći ćemo način kako ćemo pomagati i ubuduće", rekao je, dodavši kako je sudioništvo Crkve u toj akciji jamstvo da će pomoć stići u najpotrebitije ruke.
Na konferenciji su o potrebama hrvatske mladeži govorili i četvero učenika iz katoličkih gimnazija u Žepču i Sarajevu. Istaknuli su kako im je želja da se nakon stjecanja naobrazbe vrate u svoj rodni kraj.
Moderator konferencije Goran Milić je izvijestio kako je hrvatska Vlada iskazala svoju solidarnost darom od milijun kuna, a poduzetnik Antunović sa 100 tisuća kuna.
Umirovljenica Katica Duvančić, koja je 1992. iz Zemuna došla u Zagreb, godinama je skupljala od svoje male mirovine i Caritasu za Hrvate u Bosni i Hercegovini darovala osam tisuća kuna.
Jutrošnjem skupu u Sheratonu, uz ine, nazočili su dopredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar financija Ivan Šuker, ministra kulture Božo Biškupić te ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Skupu je bio prisutan i predsjednik Mešihata Islamske zajednice Ševko Omerbašić.
Na cjelodnevnom skupu koji je pjesmom "Jalta, Jalta" otvorila operna pjevačica Snadra Bagarić i Drago Dumitrović u zagrebačkom hotelu Sheraton o umreženosti s BiH još će govorit će Franjo Topić, fra Ivan Bubalo, Božo Žepić, Anđelko Akrap i Josip Jurčević.
O poduzetništvu kao ključu za opstanak i razvitak govorit će Pavo Zubak, Pavica Nujić te predstavnici različitih udruga i tvrtki.