Kromatografskom i spektrometrijskom analizom sadržaja iz kanopa, što su ih proveli kemičari predvođeni profesorom Jacquesom Connanom sa Sveučilišta Louis Pasteur iz Strasbourga, ustanovljeno je da je jedna vaza služila za čuvanje mirisnih masti.
"Ovi rezultati stavit će točku na kontroverzu staru gotovo jedno stoljeće", rekao je prof. Connan. Rezultate istraživanja njegova tima objavio je britanski časopis New Scientist i francuski Sciences et Avenir, a u lipnju će se objaviti i u specijaliziranom časopisu "Journal of Archaeological Science".
Četiri glinene vaze egiptolozi su dugo smatrali važnim nalazima iz razdoblja Ramsesa II. i posvetom bogovima Mutu i Amonu, te su zauzimali počasno mjesto u Odjelu za egiptologiju pariškog Louvrea.
Analizom izotopa ugljika-14, metodom za utvrđivanje starosti predmeta koja se koristi u raznim znanstvenim disciplinama, ustanovljeno je da se analizirani sadržaj vaze može smjestiti u 1035. godinu prije nove ere, ili pedesetak godina kasnije, a poznato je da je Ramses II. umro 1213. prije nove ere.
Drugi uzorak žuto-narančaste boje pokazao je da je u vazi čista smola, također korištena pri balzamiranju mrtvih. Ona je otkrivena tek oko 275. godine prije nove ere.
Connan smatra da su se vaze koristile za čuvanje 'kozmetičkih' sredstava iz doba Ramsesa II, raznih mirisnih masti i pomada, a zatim su ih ponovno koristili kao da bi u kanope spremili balzamirane organe nekog preminulog visokog predstavnika egipatskog društva.
Kontroverze o kanopama i balzamiranim organima Ramsesa II. datiraju još iz 1906., godine kada su četiri vaze stigle u kolekciju u vlasništvu Louvrea. Otvorene su samo dvije. Jedan je tadašnji francuski liječnik u jednoj od njih pronašao balzamirano ljudsko srce, a kako je na kanopi bio znak Ramsesa II. zaključeno je da su u sve četiri kanope pohranjeni balzamirani organi najslavnijeg egipatskog faraona.
Sumnje su se pojavile 1985. godine kada su znanstvenici istražujući mumiju Ramsesa II. koja se nalazi u muzeju u Kairu, otkrili da je faraonovo srce na svom mjestu.