Ahtisaarijev prijedlog trebao bi biti predstavljen Vijeću sigurnosti UN 26. ožujka, nakon čega će slijediti duga i burna rasprava, kazao je prof. Steven Meyer, s Nacionalnog sveučilišta za obranu, bivši analitičar CIA-e za Balkan.
Dodao je kako krajem mjeseca u New York dolazi visoko izaslanstvo iz Srbije i vjerojatno isto takvo s Kosova, te kako treba očekivati dugu i burnu raspravu i puno političkog manevriranja oko prijedloga rezolucije za Kosovo.
"Nitko ne zna što će učiniti Rusija. Ako stavi veto, možda to učini i Kina. (...) Rusija, koja postaje sve bogatija, želi iskoristiti rastuće slabosti Sjedinjenih Država vezanih za Bliski istok", ustvrdio je Meyer.
Faktična nezavisnost Kosova koju inaugurira Ahrisaarijev plan, ne pomaže Rusiji kod slučaja Južne Osetije i Abhazije, a ima i drugih zemalja koje taj plan čini "nervoznim" i koje su protiv nametanja rješenja, kao što su Grčka, Cipar i Španjolska, kazao je Meyer.
Bivši šef UNMIK-a na Kosovu, danski diplomat Soren Jessen-Petersen, gost predavač na Institutu za mir u Washingtonu, ocijenio je kako je Ahtisaarijev plan "kompromisan prijedlog" koji ne sadrži termine "nezavisnost i suverenost" za Kosovo, ali bi oni mogli biti dio Ahtisaarijeva popratnog izvješća Vijeću sigurnosti.
Ahtrisaarijev prijedlog je "relan ali s puno nedostataka", s velikim manjkom jasnoće, istaknuo je Jessen-Petersen. Dodao je kako plan ne rješava problem što se kosovski Srbi nisu spremni integrirati u nezavisno Kosovo, dok se Albanci protive svakoj suradnji sa Srbijom. Naglasio je i loše gospodarsko stanje na Kosovu, s 50 posto nezaposlenih, te potrebu za stranim ulaganjima.
Po Jeseenu-Petersenu, podjela Kosova donijela bi dramatične posljedice, s preseljenjem Srba koji bi ostali južno od predlagane crte podjele na rijeci Ibar, na sjever Kosova ili u Srbiju.
Na pitanje o mogućnosti da kosovski Albanci sami proglase neovisnost Kosova, Jessen-Petersen je kazao kako su međunarodni predstavnici stalno upozoravali protiv toga, no da je to moguće ako "odluka o Kosovu ne bude jasna i brza".
On je također izrazio očekivanje da će kosovski Albanci očuvati srpske povijesne i kulturne spomenike na Kosovu, poput manastira Dečani, kao dio svjetske kulturne baštine.
Prof. Steven Mayer, ocijenio je kako se "precjenjuje" uloga Kosova kao presedana za mijenjanje granica, jer ionako "granice nisu nikada bile statične", za što je naveo primjer raspada SSSR-a, Čehoslovačke kao i BiH, koja je po njemu "u biti podijeljena država".
I Meyer i Jessen-Petersen upozorili su kako Ahrisaarijev prijedlog za Kosovo implicira isto "etničko odvajanje" na svim razinama kao i Daytonski sporazum iz 1995., koji nije osigurao funkcionalnu državu u BiH.
Između Meyera i Jeseena-Petersena, dvojice glavnih predavača na skupu, došlo je do neslaganja oko ocjene mogućnosti da se nakon nezavisnosti Kosova, u srpskom entitetu u BiH provede referendum o neovisnosti ili pripajanju Srbiji.
Meyer je citirao premijera RS Milorada Dodika koji je nakon crnogorskog referenduma s 55 posto glasova za neovisnost rekao da on može dobiti 90 posto, istaknuvši kako bi i srpski entitet u BiH "trebao imati pravo" na neovisnost ili ujedinjenje sa Srbijom.
Jessen-Petersen se oštro usprotivio toj tezi, podsjetivši kako je taj teritorij prethodno etnički očišćen u ratu, uz brojne zločine, te kako ne može biti govora o provedbi referenduma u tako nastalom entitetu.