FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Ministarstvo zaštite okoliša: Hrvatska će uskoro ratificirati Kyoto protokol

ZAGREB, 11. ožujka 2007. (Hina) - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pri kraju je s izradbom Nacrta prijedloga Zakona o potvrđivanju Kyoto protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime.
ZAGREB, 11. ožujka 2007. (Hina) - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pri kraju je s izradbom Nacrta prijedloga Zakona o potvrđivanju Kyoto protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

Prijedlog tog zakona naći će se pred Hrvatskim saborom u iduća tri mjeseca, doznaje Hina u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Kada ga Hrvatski sabor ratificira Kyoto protokol stupit će na snagu za Republiku Hrvatsku 90. dan od dana polaganja isprave o ratifikaciji kod depozitara Protokola, Glavnog tajnika UN-a, navode u Ministarstvu.

Kyoto protokol stupio je na snagu 16. veljače 2005. i do danas ga je ratificiralo 169 država, od ukupno 189 stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC).

Na zasjedanju 12. Konferencije stranaka (COP 12) u Nairobiju krajem 2006. prihvaćena je Odluka kojom su Republici Hrvatskoj priznate specifične okolnosti vezane za emisije stakleničkih plinova prije i poslije 1990. godine, a koje proizlaze iz strukture energetskog sustava u okviru bivše države (SFRJ).

Emisija stakleničkih plinova po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosila je 2000. godine 6,6 tona CO2 eq (eq - ekvivalent, jedinica za opisivanje količine kemijske vrste), dok je prosječna emisija u tranzicijskim zemljama bila 13,7 tona CO2 eq po stanovniku.

Svjetski prosjek 2000. godine iznosio je 5,6 tona CO2 eq.

Emisija stakleničkih plinova Hrvatske također je među najmanjima u usporedbi s državama EU i među članicama Priloga I UNFCCC.

Ukupni doprinos Hrvatske emisiji stakleničkih plinova naročito je malen kad se promatra neto emisija. Više od polovice hrvatske emisije stakleničkih plinova apsorbira se u drvni prirast.

Ministarstvo zaštite okoliša također napominje da niz država koje nisu u Prilogu I UNFCCC niti u Prilogu B Kyoto protokola ima veće količine emisija po glavi stanovnika nego Hrvatska, primjerice: Singapur 13,9 tona CO2 eq, Saudijska Arabija 16,4 tone CO2 eq, Argentina 8,1 tona CO2 eq, Južnoafrička Republika 9,5 tona CO2 eq.

Od razvijenih država Njemačka ima 12,3 tone CO2 eq, Australija 25,6 tona CO2 eq, Novi Zeland 18,9 tona CO2 eq, SAD 24,5 tone CO2 eq.

Ministarstvo zaštite okoliša RH najavljuje i da je u završnoj fazi izrada Strategije i akcijskog plana za ublaženje klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj, kojom će se utvrditi troškovno učinkovite mjere s ciljem ispunjenja obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Kyoto protokola. U sklopu Strategije Ministarstvo će napraviti i procjenu troškova za provedbu mjera.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙