Po riječima Svetlane Logar, izvršne direktorice te agencije, kako prenosi dnevnik "Danas" od petka, istraživanje provedeno u prosincu prošle godine na uzorku od tisuću stanovnika, u odnosu na istraživanje te agencije iz 2004. godine, pokazuje da raste postotak građana koji prihvaća činjenicu da je u Srebrenici počinjen zločin, ali i dalje veći broj građana ne prihvaća Haški sud i vjeruje da je bolje optuženima za ratne zločine suditi pred domaćim sudovima.
"Suradnju s Haškim sudom podržava 69 posto građana Srbije, dok je taj postotak 2003. godine iznosio 84 posto. Protiv svakog oblika suradnje s Haškim sudom je 19 posto ispitanih, dok njih 15 posto smatra da s tim međunarodnim sudom treba surađivati zbog pravde. Minimalnu suradnju s Haškim sudom, u mjeri koja bi bila dovoljna da Srbija izbjegne međunarodne sankcije, podržava 28 posto ispitanih, a 26 posto je za suradnju zbog toga što je ona uvjet nastavka europskih integracija", kaže Svetlana Logar.
Na polju ljudskih prava, istraživanje pokazuje da je stanje u 2006. godini pogoršano, a vidljivo je nekoliko karakterističnih tendencija kad su posrijedi kršenja ljudskih prava: govor mržnje i njegovo situiranje među legitimne oblike komunikacije u srbijanskom javnom životu, pa i legalizacija u srbijanskom parlamentu, kontinuiran i pojačan pritisak vlasti na pravosuđe, tretman političkih protivnika kao izdajnika, kao i nastavak shvaćanja političke borbe kao "srednjovjekovne bitke u kojoj je sve dopušteno".