"U tome imamo podršku i međunarodne zajednice. Nema dokumenta Europske unije, ili bilo koje značajnije međunarodne humanitarne organizacije, bez hrvatske obveze kad je riječ o takvim stanovima. Čak je takva obveza istaknuta kao jedan od ključnih prioriteta koje Hrvatska mora ispuniti, ako želi postati punopravna članica EU", kazao je Pupovac.
Kad je o stanarskim pravima izbjeglih Srba riječ, kaže Pupovac, vode se razgovori o tome da li će ti ljudi dobiti novčanu naknadu ili će se naći neko drugo rješenje, a razgovara se i o onima koji još nisu podnijeli zahtjev za stan, a žele se vratiti.
"Morat ćemo naći varijantu za svaku od tih izbjegličkih kategorija. Kad to dogovorimo, onda će hrvatska država morati preuzeti obvezu, kako bi dogovoreno bilo i provedeno. Moguće je da poraste broj onih koji će se htjeti vratiti, prevagne li na kraju model za koji se mi, kao srpski predstavnici, zalažemo", kaže Pupovac, precizirajući da je dosad zahtjev za stanove podnijelo oko devet tisuća izbjeglih Srba, koji su prije rata imali stanarsko pravo u Hrvatskoj.
Pupovac kaže i to da srpska zajednica predlaže formiranje posebnog fonda, u koji bi se prikupljao novac od otkupa stanova, koji bi se potom koristio prvenstveno za obnovu područja koja su najslabije naseljena u Hrvatskoj, Banije, Korduna, Like, Bukovice, Ravnih kotara....
"Jer, ne poduzme li se nešto konkretnije, kako bi ljudi koji tamo žive imali što raditi, kako bi imali od čega živjeti, neće tamo jednoga dana biti ni Srba niti Hrvata. Pogledajte samo kako izgledaju jedna Glina, ili Plaški. To su prazni gradovi, bez ljudi, života, bilo kakve proizvodnje... Gradovi duhova, bez šansi da prežive, ne pokrene li hrvatska država razvoj tih područja", ocijenio je Pupovac u razgovoru za beogradsku "Politiku".