FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DP: Za proces pomirbe u regiji nužno izvesti ratne zločince pred sud

BEOGRAD, 1. ožujka (Hina) - Proces pomirbe Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine ne može biti lak i brz i potrebno je, prije svega, ratne zločince izvesti pred sud, bilo u Haag, Zagreb, Sarajevo ili Beograd, piše beogradski dnevnik "Blic" od četvrtka u uvodu članka o pomirbi na prostoru bivše Jugoslavije u kojem list prenosi ocjene intelektualaca i političkih dužnosnika iz BiH, Hrvatske i Srbije.
BEOGRAD, 1. ožujka (Hina) - Proces pomirbe Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine ne može biti lak i brz i potrebno je, prije svega, ratne zločince izvesti pred sud, bilo u Haag, Zagreb, Sarajevo ili Beograd, piše beogradski dnevnik "Blic" od četvrtka u uvodu članka o pomirbi na prostoru bivše Jugoslavije u kojem list prenosi ocjene intelektualaca i političkih dužnosnika iz BiH, Hrvatske i Srbije.

Blic konstatira da se svi njegovi sugovornici iz tri države slažu da u tim sredinama "još dominiraju nacionalističke snage bez iskrene namjere za pomirenje".

Zdravko Grebo, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu, smatra da pomirenje nacija ili naroda implicira kolektivnu krivnju, a naglašava da se sam ni sa kim nije svađao te da nema potrebu niti da se miri, ali dodaje da su se u bivšoj Jugoslaviji dogodile užasne stvari, da postoje individualni zločinci i politički režimi koji se mogu smatrati odgovornim.

"Političke elite na čelu država koje čine ovu nesretnu regiju trebale bi krenuti od istine. Na tome bi trebalo graditi dobrosusjedske odnose. Ukoliko se tako stvori politički okvir, onda će studenti sa studentima, kazališta s kazalištima, nogometni klubovi s nogometnim klubovima, privrednici s privrednicima, pronaći svoje interese i biti oslobođeni te agresivne retorike neprijateljstva", kaže Grebo.

Iako smatra da je svaka inicijativa za pomirbu nacija, ma s koje strane došla - dobrodošla, Vesna Pešić, dugogodišnja predsjednica Građanskog saveza Srbije i zastupnica u srbijanskom parlamentu, uvjerena je da Skupština Srbije deklaracijom treba osuditi genocid u Srebrenici, te da "proces pomirenja treba poteći iz Srbije".

"Zar bi se majke iz Srebrenice trebale nama ispričavati?!", pita ona i izražava sumnju u to da je došao pravi trenutak za pomirenje s obzirom da je Srbija još "nezrela država u kojoj su jako pozicionirane snage koje pokušavaju pozivanjem osude svih zločina relativizirati žrtve".

"Sve dok ne skupimo dovoljno moralne snage i dostojanstva da se ispričamo, bolje je da pitanje osude zločina ne potežemo u Skupštini. Bolje da se ne sramotimo. Bolje je pitanje pomirenja ostaviti individualcima, takozvanim izdajnicima, pojedinim strankama i nevladinom sektoru. Jer, konsenzus po tom pitanju ne može se postići u Skupštini", kaže Vesna Pešić.

Vladeta Janković, potpredsjednik Demokratske stranke Srbije konstatira da države regije imaju puno zajedničkih interesa, ali da "još postoje otpori iz prošlosti i kod nekih država posebno otpor prema jugonostalgiji, odnosno strah od reintegracija".

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski kaže da bi ova generacija političara morala otići s političke scene i da su potrebni novi ljudi.

"Boris Tadić i Stjepan Mesić se ponašaju izrazito korektno, ali bez efekta. Političar ne može imati samo ocjenu umjetničke vrijednosti, od političara se očekuje rezultat. Ako to što predsjednik Mesić govori u Hrvatskoj izaziva protivljenje i ako je to što govori Tadic ispravno, a on ne može sastaviti vladu, onda se otvara pitanje njihove efikasnosti", kaže Puhovski.

Milorad Pupovac, zastupnik u Hrvatskom saboru, smatra da se Srbija zajedno s predstavnicima Srba iz regije treba aktivirati u procesu obnove povjerenja. "Srbija ne smije biti u defanzivi po tom pitanju ", ističe Pupovac uz ocjenu da su, osim preuzimanja odgovornosti za procesuiranje ratnih zločinaca i manifestacije volje za pomirbom, potrebne i "konkretne mjere za uklanjanje uzroka nepovjerenja".

Još su, u sve tri države, visoke tenzije i najvažnije je poslati optužene za ratne zločine pred sud, bilo međunarodni, bilo domaći, stav je Puhovskog.

"Ovako, sve dok i Srbi i Hrvati imaju na svojim teritorijima stotine ljudi kojima bi trebalo suditi, a u BiH još i više, nemoguće je započeti proces pomirenja", kaže Puhovski te zaključuje da ćemo "realne korake ka pomirenju imati tek kada predstavnici radikalnih opcija sve tri strane budu spremni progovoriti o počinjenim zločinima s 'naše strane'".

Hrvatski veleposlanik u Beogradu Tonči Staničić slaže se s time da u procesu pomirbe poseban značaj ima procesuiranje ratnih zločina, te kaže da vjeruje da čelnici država iz regije pomirbi mogu doprinijeti izjavama i gestama. Staničić navodi kao primjer isprike žrtvama ratova hrvatskog predsjednika Mesića i predsjednika sad već bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića.

"Proces pomirbe teći će postupno i uz velike geste treba ustrajno raditi na malim koracima, svatko u svojoj državi, ali i bilateralno i multilateralno, kako bi se ponovo uspostavilo razumijevanje medu narodima", kaže Staničić ističući da će u tome veliku ulogu imati nevladine organizacije.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙