Tu knjigu, objavljenu potkraj prošle godine, zagrebački Profil nije predstavio zbog autorove bolesti, nadajući se da će nadvladati svoju bolest, ali bolest se produžila i akademik Ivan Supek umro je 5. ožujka u svom domu u Zagrebu.
"Tragom duha kroz divljinu", kako autor napominje, počeo je pisati nakon trećeg boljševičkog udara u Karađorđevu 1971. iz duboke potrebe da se esejistički suprotstavi povijesnoj patvorini, koja ga je obuzimala u dramama i romanima, pogotovo, kako dodaje, što je hrvatska historiografija mnogošta propustila ili pogrješno tumačila.
Supek u knjizi kaže kako ga nije nikad zanimala dnevna politika niti je ikad težio za vlasti. "Što sam dolazio u sukobe sa strukturama moći, zbivalo se zbog mojih uvjerenja", kaže i dodaje kako je teturao kroz povijesnu divljinu za humanističkom vizijom, koja mu je zamijenila stvaran svijet.
"I onda, kad sam bio vrlo osamljen, držah se univerzalnih načela, međutim bijahu to tek štake da drže uspravno invalida", kaže u knjizi. Nastavlja kako je u ovoj svjetskoj pustolovini bilo suviše hirova, slučajeva, taštine, vlastohleplja, grabeži, mržnje i gluposti, a da čovjeka ne bi na časove obuzeo apsurd postojanja. Ipak, kako dodaje, ne nasukah se u relativizmu, nihilizmu i apatiji.
Za Supeka bijahu Hitlerova osvajanja najstrašniji ratni zločin, kao što je i Miloševićev pohod za "Veliku Srbiju".
"Ni Hitler ni Milošević ne bi to mogli početi da za jednim nije stajao Treći Reich i Wehrmacht, a za drugim Republika Srbija i Jugoslavenska narodna armija. A opet, da se stvori takvo osvajačko raspoloženje, sukrivci su i mnoge kulturne ustanove i utjecajni mediji", tvrdi u knjizi.
Ako jedna zemlja izvrši agresiju na drugu, mirnu zemlju i jako je opustoši, tada zemlja žrtva ima pravo na reparacije, napominje Supek.
"Osuđivati samo jednoga ili više pojedinaca znači zatvarati oči pred istinom da zločin ne bi mogao biti izvršen bez privole mnoštva", kaže, dodajući kako međunarodno pravo uključuje kolektivnu političku odgovornost.
Supek je oštro kritizirao mnoge pojave u hrvatskom društvenom i gospodarskom životu nakon uspostave samostalne države. Smatrao je kako partitokarcija anulira demokraciju. Zbog toga u knjizi poručuje kako se Republika Hrvatska treba pridružiti onim europskim trendovima koji promiču svjetski mir i stvaraju socijalno, ekološki i kulturno usklađeno tržišno gospodarstvo.
Knjiga "Tragom duha kroz divljinu" (386 str.) podijeljena je u šest poglavlja - Od renesansnog humanizma do Drugoga svjetskog rata, S partizanima, U SFR Jugoslaviji, Republika Hrvatska u tranziciji, Kakav svijet? i Na kraju.
Ivan Supek (1915.-2007.) osim plodna književnog rada objavio je oko stotinu naslova iz teorijske fizike i filozofije, a za humanizam i mirovni rad dobio je više međunarodnih nagrada.