Mesić je, primajući kamen koji je u Zagreb donijelo izaslanstvo japanske izvještajne novinske agencije Kyodo News u ulozi tajništva "Udruge kamen za mir iz Hirošime", ustvrdio kako je svijet i dalje suočen s brojnim izazovima i opasnostima, od terorizma do neravnopravnosti, koji su potencijalna izvorišta ugrožavanja mira.
"Hrvatska, koja je na putu do svoje samostalnosti morala proći brutalni rat, dosljedno se zauzima za mir i stalna borba za mir jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike", rekao je Mesić. Hrvatska je prva zemlja na prostorima bivše SFRJ koja je dobila "Kamen za mir".
Predsjednik je ustvrdio kako je bomba bačena na Hirošimu otvorila novo poglavlje u povijesti čovječanstva jer, osim što je pridonijela završetku velikog svjetskog sukoba, pokazala je kako je svijet krenuo "putem koji bi novi sukob, u kojem bi bilo upotrijebljeno i to novo oružje, učinio upravo nepojmljivo strašnim".
"Kamen mira je simbol podsjećanja na prošlost, ali i upozorenja na to kakva bi mogla biti budućnost. Hrvatska se dosljedno zauzima za budućnost u miru, sigurnosti, stabilnosti i ravnopravnosti", kazao je Mesić.
Hrvatski predsjednik izrazio je želju da se toga sjeti svaki građanin Zagreba i putnik namjernik kad prođu pokraj kamena iz Hirošime, koji će biti postavljen uz novo zdanje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.
"Želja mi je da pogled na taj kamen probudi svijest o potrebi stalne borbe za mir, jer mir je vrijednost koju nam nitko neće pokloniti, nego se za nju moramo neprekidno boriti", naglasio je predsjednik RH.
Kamen iz Hirošime zapravo je granitna ploča visoka 50-ak centimetara i teška 50 kilograma, kakvima su bile popločene ceste u Hirošimi kad je na taj grad bačena atomska bomba 6. kolovoza 1945.
Ploča koja je dopremljena u Hrvatsku jedna je od 188 izvađenih ispod tramvajskih tračnica kod mosta Aioija, koji se nalazio samo 200 metara sjeverno od mjesta eksplozije.
U svaku ploču je uklesan lik japanske božice milosti Kannon i riječi "Iz Hirošime" na engleskom jeziku, a bilo je potrebno 10 tisuća ljudi i sedam godina rada da bi se isklesali svi kameni blokovi.
Potom je predloženo da se, u cilju promicanja ideje mira među narodima svijeta, kamenje poklanja predsjednicima država i vlada cijelog svijeta kao simbol mira i poruka iz Hirošime.
U tu je svrhu u svibnju 1991. osnovana nevladina "Udruga kamen za mir iz Hirošime", a kamenje s uklesanim likom Kannon nazvano je "Zavjetni kamen mira iz Hirošime". Dosad je takav kamen prihvatilo i dalo izložiti u javnosti stotinu svjetskih vođa, a projekt će se nastaviti sve dok svaka država svijeta ne bude imala po jedan primjerak.