Posebno dobar rezultat Hrvatska je ostvarila u kategoriji propisa i regulative, zahvaljujući blagom režimu dodjele viza. Pohvaljena je i sigurnost te dobra turistička infrastruktura, posebice zastupljenost rent-a-car kompanija i uređaja za prihvaćanje kreditnih kartica Visa.
Lošiji rezultat Hrvatska je ostvarila u kategoriji ljudskih resursa kod obrazovanosti radne snage u turizmu, te ulaganja vlade u turizam i prijevoz i propisa kojima se reguliraju izravna inozemna ulaganja u taj sektor.
Iza Hrvatske našle su se Mađarska (40. mjesto), Slovenija (44. mjesto), Turska (52. mjesto), Bugarska (54. mjesto) i Srbija i Crna Gora (61. mjesto), a bolje su rangirane zemlje poput Češke (35. mjesto), Tunisa (34. mjesto), Italije (33. mjesto), Izraela (32. mjesto) i Grčke (24. mjesto).
Švicarska je zauzela prvo mjesto na WEF-ovoj ljestvici kao zemlja s najpovoljnijom klimom za turizam. Slijede Austrija, Njemačka i Island.
Ljestvica se ne temelji na natjecanju u ljepoti niti je zrcalo privlačnosti pojedinih zemalja, upozorila je viša ekonomistica WEF-a Jennifer Blanke. "Naprotiv, naš je cilj mjerenje faktora koji potiču razvoj turističke i industrije putovanja u pojedinim zemljama. Dobar plasman ukazuje na važnost potporne ekonomske i zakonske regulative, poduprte kvalitetnom transportnom i turističkom infrastrukturom", dodala je Blanke.
U skupini najbolje plasiranih zemalja dominiraju industrijske zemlje dok su se na začelju našle najslabije razvijene afričke zemlje, sa Čadom na posljednjem mjestu.
WEF je prvi puta sastavio indeks konkurentnosti u turističkoj i industriji putovanja koja je u međuvremenu postala značajan dio svjetskog gospodarstva, s udjelom u 2006. od 10,3 posto. Prihodi su u tom sektoru 2004. na međunarodnoj razini dosegnuli vrijednost od 6.230 milijardi dolara.