"Ma to je ništa", odgovor je Stojanovića na pitanje novinara "što je sad s hrvatskom tužbom za genocid", objavljuje u srijedu beogradski dnevnik "Glas javnosti".
Stojanović kaže da Srbija "nakon oslobađanja od tužbe za genocid nema nikakvih obveza osim izručenja Haškom sudu osoba koje traži, a ostalo su moralne obveze koje Srbija procjenjuje prema sebi". On smatra da bi Srbija trebala donijeti deklaraciju kojom osuđuje zločin u Srebrenici i drugim mjestima "a da drugima prepusti da sami osude svoje zločine".
"Politika" od srijede, u tekstu s naslovom "Odbačena bosanska teza o agresiji" donosi izjavu Tibora Varadija, također jednog od zastupnika Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu, da presuda otklanja od Srbije dvije ogromne opasnosti - da bude prva i jedina zemlja koja je osuđena da je u povijesti počinila genocid, ali i da plati golemu novčanu naknadu koju je tražila Bosna i Hercegovina.
"Sad bi se trebalo ljudski, odgovorno suočiti s time što presuda kaže, bez straha da ćemo platiti milijarde dolara, bez straha da ćemo biti jedina zemlja osuđena za genocid. Sad je suočavanje lakše i prirodnije. Ono neće biti ugodno, ali se s intelektualnom i moralnom snagom može priznati što se dogodilo, a što nije", kaže Varadi.
Isti list donosi i izjavu znanstvenog suradnika Instituta za međunarodnu politiku i privredu Miloša Stojanovića koji kaže da je u presudi "kontradiktorno da je presuđeno da je Srbija mogla spriječiti genocid, a istovremeno se tvrdi da za njega Beograd nije mogao znati". Odvjetnik Zdenko Tomanović, branitelj pokojnog Slobodana Miloševića presudu tumači kao novo svjetlo na hašku optužnicu po kojoj je Milošević pripremao, naredio i izvršio genocid u cijeloj BiH.
Beogradski "Danas", pod naslovom "Sudski masakr Srebrenice" donosi autorski tekst prvog predsjednika Haškog suda (ICTY) Antonia Kasesea, koji presudu vidi kao "jednu od onih sudskih presuda koje pokušavaju svakome dati po nešto i ostaviti stvari onakvima kakve su bile".
"Masakr je detaljno pripremljen i dogodio se tijekom šest dana (između 13. i 19. srpnja). Je li vjerodostojno da su srpske vlasti ostale u mraku dok su ubojstva bila u tijeku i dok je o tome izvještavano u svjetskim medijima? Djeluje daleko realnije da se vjeruje da su srpski lideri bili obaviješteni što se događa i da unatoč tome vojna, financijska i politička podrška Mladiću nije nikad bila obustavljena", navodi prvi predsjednik Haškog suda, te zaključuje da "preživjeli iz Srebrenice za koje je Bosna tražila odštetu neće dobiti ništa od Srbije, a da je bivši srpski predsjednik Slobodan Milošević živ, bio bi oslobođen optužbe za genocid".