Neke pojedinosti iz zbornika referata koje su tom prigodom iznijeli slovenski etnolozi donosi u srijedu ljubljansko "Delo" koje među ostalim prenosi da je slovenska zajednica u Hrvatskoj bila najbrojnija sredinom prošlog stoljeća kad ih je bilo pedesetak tisuća.
Svojevrsnom "zlatnom erom" za Slovence koji su živjeli u Hrvatskoj slovenski istraživači smatraju razdoblje između dva svjetska rata, kada su na primjer u Zagrebu, kako navode, činili 15 posto ukupne gradske populacije.
Etnologinja Vera Kržišnik Bukić konstatira da su odnosi Slovenaca i Hrvata i njihovi dodiri uvijek bili intenzivni.
"Kao što su se Hrvati proglašavali za antemurale christianitatis kršćanske Europe, tako su i Slovenci u Kranjskoj i Štajerskoj bili branik pred germanizacijom hrvatskih zemalja", navodi V.K. Bukić koja ističe i ulogu biskupa Antona Mahniča i drugih svećenika slovenskog podrijetla na Kvarneru i u Istri koja je djelovala kao branik talijanizaciji tih prostora.
Sada u Hrvatskoj živi 14.000 Slovenaca, ali su vrlo aktivni u svojim društvima, navodi "Delo" koje dodaje da je razlog za pad njihovog broja do kojeg je došlo nakon osamostaljivanja dviju država u "brojnim miješanim brakovima, ali i u neriješenim međudržavnim problemima", te da slovenska društva djeluju na očuvanju nacionalnog identiteta i na tome da se sadašnji trend smanjivanja broja Slovenaca koji žive u Hrvatskoj zaustavi.
Isti cilj, navodi vodeći slovenski list, imaju i njihova vijeća, odnosno predstavnici slovenske nacionalne manjine koji se po hrvatskom zakonodavstvu mogu birati na lokalnoj i regionalnoj razini.