"Važno je sustavno i svjesno graditi kulturu međusobnog poštovanja bez koje nema dobre suradnje. U tome s obje strane postoji izraziti deficit", rekao je Tuerk u razgovoru za ljubljanski tjednik Mag.
Tuerk je devedesetih godina djelovao kao slovenski diplomat u UN-u, a nakon toga i kao pomoćnik za politička pitanja bivšeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, a često se u slovenskim političkim kombinacijama spominjao i kao mogući ministar vanjskih poslova u raznim vladama, najčešće u situacijama kad se špakuliralo da taj položaj više nije zanimljiv Dimitriju Rupelu.
Tuerk se osvrnuo i na konstantnu dilemu slovenske politike u odnosima s Hrvatskom - da li inzistirati na sporazumnom rješenju graničnih pitanja s Hrvatskom ili se odlučiti na arbitražu.
Naglašavajući da govori kao profesor prava, Tuerk je rekao da je do pred dvadesetak godina vrijedila teorija da su teritorijalna pitanja tako osjetljiva da je njihovo rješenje moguće jedino u bilateralnim pregovorima, ali da se to zadnjih godina promijenilo, pa je tako na primjer Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu u međuvremenu raspravljao o nizu sporova na kopnu i moru, a i upletene države takva su rješenja prihvaćala iako nisu u cijelosti odgovarala jednoj ili drugoj strani.
Taj je sud takvom praksom, ustvrdio je Tuerk, time stekao dodatni autoritet u rješavanju teritorijalnih sporova.
"Danas dominira mišljenje da takve sporove upravo zbog političke osjetljivosti treba dati sudbenom organu da o njima presudi", rekao je Tuerk.