Po riječima predsjednika Bet Israela Ive Goldsteina, kolokvij je posvećen uspomeni na Mihaela-Mišu Montilja, poznatoga židovskog kulturnog djelatnika i potpredsjednika zajednice Bet Israel koji je preminuo u prosincu prošle godine, i na glumicu Leu Deutsch, koja je rođena prije 80 godina a umrla u dobi od 16 godina u vagonu na putu u zloglasni koncentracijski logor Auschwitz.
Govoreći o početcima židovske zajednice u Zagrebu, Goldstein je spomenuo da je mala židovska zajednica obitavala na zagrebačkome području još polovicom 15. stoljeća, ali da se, nakon što su ti prvi Židovi protjerani, u Zagrebu ponovno počinju nastanjivati tek nakon donošenja Edikta o toleranciji 1782.
Tako se 1786. u Zagrebu naselio Židov Jakov Stiegler, a već 1806. osnovana je zagrebačka židovska općina koja je 1809. dobila i prvoga rabina.
Goldstein je podsjetio i na neke podatke koji, kako je rekao, mogu dati potpuniji uvid u život židovske zajednice u Hrvatskoj. Tako je, primjerice, spomenuo da su na kraju prvoga desetljeća prošloga stoljeća Židovi činili samo jedan posto stanovništva Hrvatske, ali u ukupnome broju liječnika bilo je 27 posto Židova, a i 17 posto svih odvjetnika u Hrvatskoj bili su Židovi.
I dok je, istaknuo je Goldstein, razdoblje između dvaju svjetskih ratova bilo zlatno doba zagrebačke židovske zajednice, ona je u holokaustu izgubila tri četvrtine svojih članova.
O novim prilozima o povijesti zagrebačkih Židova do 1850. govorila je Ljiljana Dobrovšak koja je o toj temi napisala i doktorsku disertaciju.
Istaknuti zagrebački Židovi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, među kojima je i poznati knjižar Lavoslav Hartmann, bili su tema izlaganja povjesničarke Agneze Szabo koja je istaknula da povijesne činjenice govore da su Židovi izgrađivali hrvatski glavni grad zajedno s Hrvatima tijekom njegovih uspona i padova.
Glavni rabin zajednice Bet Israel Kotel Da-Don govorio je pak o osobi zagrebačkoga nadrabina Miroslava Šaloma Freibergera kroz istraživanje njegova siddura - židovskoga molitvenika.
Bilo je, među ostalim, riječi i o arhitektonskim obilježjima zagrebačke sinagoge srušene 1942. te o zagrebačkoj židovskoj zajednici nakon 1945.
Kako je najavio Ivo Goldstein, svi prilozi s večerašnjega znanstvenog kolokvija bit će tiskani u posebnom zborniku.