O knjizi su govorili književni kritičar Velimir Visković, prevoditelj Sinan Guđerić i autor.
Po Viskovićevu mišljenju, državotvorni bi hrvatski književnici umjesto što ga napadaju trebali biti zahvalni Matvejeviću na njegovu širenju hrvatske kulture po svijetu.
Ustvrdio je da je "Mediteranski brevijar" ultimativni hit ili, kako je rekao, jedan od najvećih hitova u hrvatskoj književnosti.
Guđević je promociju u najvećoj knjižnici u Hrvatskoj nazvao paradoksom jer se u njoj "predstavlja knjiga čovjeka koji je u Hrvatskoj osuđen za svoje pisanje".
Po njegovim riječima, Matvejević također ovih dana igra ulogu "plavih kaciga" u raspravi između političkih elita u Hrvatskoj i Italiji, koja je nastala zbog reinterpretacije ili interpretacije događaja iz Drugoga svjetskog rata.
Govoreći o svojoj knjizi, Matvejević je istaknuo da u nju nije uvrstio Veneciju zbog njezine odlučne uloge na Jadranu.
"Jadran je bio venecijanski zaljev", rekao je dodavši kako je svaki oltar na crkvama u Dalmaciji nosio sliku mletačkih majstora.
Ocijenio je da gradovi na našoj strani Jadrana imaju identitet osobe, a ne i identitet činjenja.
Knjigu "Mediteranski brevijar" (202 str.) objavio je zagrebački nakladnik VBZ. Sastavni su mu dijelovi brevijar, karte i glosar. Predgovor knjizi napisao je talijanski književnik Claudio Magris.
Predrag Matvejević (1932.) redovni je profesor na odsjeku za slavistiku rimskoga sveučilišta La Sapienza. Objavio je više knjiga, među inima i "Razgovori s Krležom", "Jugoslavenstvo danas" i "Otvorena pisma".