Podatci su to Državnoga zavoda za statistiku Republike Hrvatske po kojima je na zagrebačkom Sveučilištu bilo i najviše doktoranada - 66,2 posto.
Po broju upisanih na doktorski studij i broju prijavljenih doktorata slijede - osječko Sveučilište - 19,5 posto, Sveučilište u Splitu na koje se upisalo 9,1 posto od ukupnoga broja doktoranada te riječko s 2,8 posto i Sveučilište u Zadru s 2,4 posto doktoranada.
Od ukupnoga broja doktoranada žena je nešto manje od polovice - 46,7 posto, a kad je riječ o životnoj dobi najviše doktoranada ima u skupini do 29 godina, a najmanje - 1,1 posto - u skupini od 55 do 59 godina.
U odnosu na znanstvena područja na koje se odnose studiji i prijavljeni doktorati najzastupljenije je područje tehničkih znanosti - 20,7 posto, zatim područje humanističkih znanosti s 19, 7 posto.
U području biomedicine i zdravstva doktorske studije je upisalo ili prijavilo 19,5 posto, u području društvenih znanosti bilo je 9,2 posto doktoranada, u području biotehničkih znanosti njih 6,4 posto, a u interdisciplinarnome području 0,7 posto.
Najveći broj doktoranada zaposlen je u djelatnosti obrazovanja - 40,8 posto, u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 16 posto, u djelatnosti istraživanja i razvoja 14,1 posto, dok ih je 3,3 posto zaposleno u djelatnosti javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje. Svim ostalim djelatnostima pripada 18,5 posto doktoranada, a nezaposleno ih je 7,3 posto.
Gotovo 40 posto doktoranada, točnije njih 39,2 posto, sami su platili doktorski studij, odnosno postupak stjecanja doktorata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa snosilo je troškove za 30,2 posto doktoranada, poslodavac je platio troškove za njih 27,5 posto, dok je 3,1 posto doktoranada u kategoriji "ostalo".
(Hina) xipet ymc