FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Sa sjednice Vlade

ZAGREB, 16. veljače 2007. (Hina) - Hrvatski fond za privatizaciju ovih će dana raspisati novi natječaj za prodaju splitske Željezare, po početnoj cijeni od jedne kune, te uz nekoliko obvezujućih uvjeta, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.
ZAGREB, 16. veljače 2007. (Hina) - Hrvatski fond za privatizaciju ovih će dana raspisati novi natječaj za prodaju splitske Željezare, po početnoj cijeni od jedne kune, te uz nekoliko obvezujućih uvjeta, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.

Potencijalni kupci 89,34 posto Željezare Split svoje će ponude, umjesto kako je ranije najavljivano 15 dana, moći podnositi u roku od 45 dana od objave natječaja.

Novi natječaj bit će peti pokušaj prodaje splitske Željezare, a objavit će se nakon što je prošli tjedan od kupnje odustala ukrajinsko-hrvatska tvrtka Armko Smart.

Armko Smart je na prilično čudan i nekorektan način, nakon odugovlačenja o potpisivanju i usuglašavanju ugovora, pismeno izvijestio da odustaje od kupnje, podsjetio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Ističe da će i prema novom natječaju ponuđači za kupnju 101.146 dionica Željezare Split trebati zadovoljiti nekoliko uvjeta - dostaviti petogodišnji poslovni plan čiji dio treba biti i plan investicija, preuzeti cjelokupni kolektivni ugovor, zadržati osnovnu djelatnost.

Ponuđači trebaju obvezno ponuditi i koliki dio državnih potraživanja žele preuzeti, a krajem prošle godine ta su potraživanja iznosila 227,8 milijuna kuna, u cijelosti bi pak trebali preuzeti obveze prema ostalim vjerovnicima, odnosno dobavljačima.

Također trebaju ponuditi i program nedospjelih obveza prema komercijalnim bankama pokrivenih državnim jamstvima, a koja su krajem 2006. iznosila 163,8 milijuna kuna, te ponuditi odgovarajuća sredstva osiguranja za preuzete obveze.

Vlada je, zbog dodatnih usuglašavanja, za idući tjedan odgodila odluku prema kojoj bi se Gradu Splitu dodijelio jugoistočni dio zemljišta vojarne Sv. Nikola (Lora) radi izgradnje višenamjenske dvorane za potrebe Svjetskog prvenstva u rukometu 2009.

Vladina Radna skupina za provedbu privatizacije crikveničkog Jadrana d.d., opatijskih Liburnia Riviera Hotela d.d. (LRH) i rapskog Imperijala d.d. održala je danas u Crikvenici sjednicu na kojoj je odlučeno da se započne postupak raspisivanja javnog natječaja za privatizaciju Jadrana po posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu uz preuzimanje dugova te tvrtke.

Kako se doznaje iz Vladina Ureda za odnose s javnošću, u Jadranu će se prije privatizacije, zaključeno je, točno utvrditi državne tražbine, a svakom od radnika, koji od te tvrtke potražuju ukupno više desetaka milijuna kuna, ponudit će se isplata 60 posto od ukupna duga s uračunatim kamatama.

Ako dio radnika ne bi prihvatio takvo rješenje, obveze prema radnicima prenijele bi se na novog vlasnika, što bi bio i jedan od uvjeta u natječaju.

Vladina Radna skupina ocijenit će ponude koje prispiju na natječaj, ali se, ako na natječaj ne bi prispjele ponude uglednih i kvalitetnih tvrtaka, privatizacija neće provesti, nego će se nastaviti postupak restrukturiranja.

Usporedno s natječajem koji bi trebao biti proveden u roku od tri mjeseca, radit će se na što skorijem sazivanju Glavne skupštine Jadrana, s ciljem izmjena u Nadzornom odboru te tvrtke.

Vladina Radna skupina više neće razmatrati privatizaciju LRH i Imperijala, nego će postupke u vezi s njihovom privatizacijom obavljati Hrvatski fond za privatizaciju (HFP).

HFP će s Gradom Opatijom pripremiti sporazum sa zaštitnom klauzulom kojom bi se odredilo da država preuzme rizik u slučaju gubitka sudskog spora s dvama holdinzima, odnosno da bez obzira na to kako će završiti taj postupak, Opatiji pripadne i ostane u vlasništvu 25 posto plus jedna dionica LRH.

Privatizacija rabskog Imperijala provela bi se nakon dokapitalizacije i podjele na dvije tvrtke - Imperijal d.d. i Eva d.d..

Većinski vlasnici Imperijala bili bi mali dioničari, Grad Rab i Općina Lopar, a vlasnik Eve, do provedbe privatizacije, država, odnosno HFP.

Jadran, LRH i Imperijal među najvećim su hotelsko-turističkim tvrtkama na Kvarneru, a sve su u pretežito državnom vlasništvu.

Jadran već više od deset godina posluje s gubitkom, dugovi sada iznosi gotovo 400 milijuna kuna, a ni jedan od nekoliko programa sanacije u kojima je prodan dio objekata, nije proveden do kraja.

LRH i Imperijal posljednjih godina dobro posluju ostvarujući dobit. Grad Opatija i još nekoliko općina, koji s LRH vode više imovinsko-pravnih sporova, predložili su Vladi da se Opatiji prepusti 25 posto plus jedna dionica LRH. Lokalne bi jedinice tada povukle sve tužbe i dopustile upis LRH na svim nekretninama kojima su vlasnici općine i gradovi.

Jedan od problema u vezi s preuzimanjem 25 posto plus jedne dionice mogući je ishod tužba koje su, nakon što je poništeno rješenje o namirenju Vladina duga prema SN i Dom holdingu s većinskim paketom dionica LRH, podnijela dva holdinga.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙