HINA - Financijski servis
Za obeštećenje oko 44 tisuće korisnika obiteljskih i najviših mirovina bit će potrebno kroz Umirovljenički fond osigurati 1,4 milijarde kuna, procjena je koju Vlada iznosi u danas prihvaćenim izmjenama Zakona o potvrđivanju odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. kojima se regulira isplata obeštećenja korisnicima obiteljskih i najviših mirovina.
Taj je prijedlog Vlada po hitnom postupku uputila Saboru kako bi se, kaže potpredsjednik Vlade Damir Polančec, u lipnju i korisnicima obiteljskih i najviših mirovina mogla isplatiti prva rata povrata duga odluče li se za isplatu po ubrzanom modelu (polovica iznosa duga kroz dvije godine, odnosno u četiri rate).
Zakonske izmjene ustvari su podloga za isplatu obeštećenja za 3.039 korisnika najviših mirovina, 34.742 korisnika obiteljskih mirovina i još 6.000 korisnika za koje će se obaviti ručni izračun, odnosno za ukupno 43.781 korisnika najviše i obiteljske mirovine.
Točan izračun obeštećenja za te umirovljenike Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje treba utvrditi do konca ožujka. Na iznos obeštećenja i korisnicima obiteljskih i najviših mirovina dodat će se kamata u visini 19,9752 posto. Do sada je, temeljem Zakona, obeštećenjem obuhvaćeno 426.309 umirovljenika, a prosječan iznos obeštećenja je 26.000 kuna po umirovljeniku.
Vlada je na današnjoj sjednici odlučila na domaćem tržištu kapitala plasirati desetogodišnje državne obveznice u iznosu 2,5 milijardi kuna - obveznice će imati kamatnu stopu od 4,75 posto godišnje, uplaćivat će se 8. veljače, a dospijevaju 8. veljače 2017.
Ministar financija Ivan Šuker ističe da će se sredstva od državnih obveznica utrošiti na otplate glavnica inozemnog i domaćeg duga duga (oko 850 milijuna kuna), te za isplatu poticaja poljoprivredi. Naime, uz 250 milijuna kuna poticaja koje je već isplatilo Ministarstvo poljoprivrede do ožujka ove godine isplatit će se još nešto više od milijardu kuna, kazao je Šuker.
Kliničkom bolničkom centru Zagrebu Vlada je danas dala suglasnost da drugu fazu projekta Rebra financira kreditom u iznosu od oko 573 milijuna kuna. Tim će se sredstvima, uvjerava ministar zdravstva Neven Ljubičić, omogućiti da se projekt proširenja KBC-a završi u roku i da on bude u punoj funkciji.
Vlada je dala i državno jamstvo koje će omogućiti da Lučka uprava Ploče sa Svjetskom bankom sklopi ugovor o zajmu u iznosu 58,8 milijuna eura za financiranje Projekta integracije trgovine i transporta. Ukupni troškovi Projekta integracije trgovine i transporta Luke Ploče procjenjuju se na 91 milijun eura, a uz zajam Svjetske banke, financirao bi se i s 11,2 milijuna eura zajma Europske banke za obnovu i razvoj, dok bi država iz proračuna za njega osigurala 21 milijun eura.
Hrvatska Vlada s današnje je sjednice Europskoj komisiji uputila prijedlog nacionalnog programa restrukturiranja hrvatske brodogradnje i prijedlog individualnih planova za svako od brodogradilišta.
Cilj je da svako brodogradilište, nakon prijelaznog razdoblja, može poslovati profitabilno s istim oblicima i razinama potpore kao u EU, istaknuo je potpredsjednik Vlade Damir Polančec koji je predložene programe nazvao prvim sveobuhvatnim planom sanacije i restrukturiranja pet državnih brodogradilišta (3. maj, Kraljevica, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik).
Kako se procjenjuje da će Komisiji trebati 30 do 40 dana za analizu, a tu je i razdoblje konzultacija i pregovora, za koje se procjenjuje da bi moglo potrajati i šest mjeseci, do tog konačnog dogovora država će brodogradilištima pomoći kroz državna jamstva.
U rujnu prošle godine Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je izdavanje državnih jamstava brodogradilištima do ukupno oko 4,2 milijarde kuna, a do sada je od toga iskorišteno oko dvije milijarde kuna.
Kao najvažnije aktivnosti predviđene i individualnim programima, Polančec ističe rješavanje pitanja temeljnog kapitala s obzirom da su ukupni gubitci hrvatskih brodogradilišta daleko iznad temeljnog kapitala, te rješavanje problema pomorskog dobra.
Planovima je predviđeno da dio obveza brodogradilišta preuzme država i u svakom bi se brodogradilištu utvrdio iznos obveza koji bi država preuzela na sebe u razdoblju od 2007. do 2012. ili 2015. godine, a te bi se obveze prenijele u temeljni kapital kako bi on postao pozitivan.
Uz ogradu da još nema podataka sa stanjem 31. prosinca prošle godine, već sa stanjem 30. rujna, Polančec je novinarima kazao kako brojke za svih pet brodogradilišta govore da je njihov temeljni kapital 1,6 milijardi kuna, rezerve i zadržana dobit oko 3,5 milijardi kuna, da sa stanjem 30. rujna prošle godine akumulirani gubitci u svim brodogradilištima premašuju 9 milijardi kuna, a ukupne su im kratkoročne i dugoročne obveze oko 8,5 milijardi kuna.
Važnost brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo članovi Vlade potkrijepili su nizom podataka - direktno zapošljava više od 11 tisuća ljudi, ima više od pet tisuća kooperanata, prema knjigama narudžbi u razdoblju od 2007. do 2012. njen će izvoz premašiti 7,3 milijarde dolara, oduzme li se od toga potrebni uvoz, neto efekt izvoza brodogradnje u tom će razdoblju biti 3 milijarde dolara, a hrvatska brodogradilišta pokrivaju i 1,3 posto svjetskog tržišta i narudžbi.
Hrvatska je spremna za početak pregovora u poglavlju 6. "Pravo trgovačkih društava" te u pregovaračkom stajalištu ne traži trajna izuzeća niti prijelazna razdoblja za provedbu pravne stečevine Europske unije obuhvaćene tim poglavljem, kaže se u hrvatskim pregovaračkim stajalištima koja je vlada u četvrtak predala njemačkom Predsjedništvu EU-a i Glavnom tajništvu Vijeća EU-a.
Prema vladinu priopćenju, to će stajalište biti distribuirano kao dokument Međuvladine konferencije o pristupanju Hrvatske Uniji.
To je pregovaračko stajalište predano kao odgovor na pismo njemačkog predsjedništva Unije u kojem je vlada obaviještena da je stav svih država članica Unije da je Hrvatska odgovarajuće pripremljena za početak pregovora u ovom poglavlju, kaže se u priopćenju.
Pregovaračko stajalište za poglavlje 6. "Pravo trgovačkih društava" usvojila je hrvatska vlada koja usvaja pregovaračka stajališta u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji za svako pojedino poglavlje pravne stečevine Unije.
Hrvatska je vlada u dosadašnjem tijeku pregovora o pristupanju usvojila i predala Predsjedništvu EU-a ukupno devet pregovaračkih stajališta, dodaje se u vladinu priopćenju.